Od posebnog poreza na kavu u Hrvatskoj se u 2021. godini ubralo oko 118 milijuna kuna...
Udruga Glas poduzetnika upozorava kako je stopa poreza na kavu u
Hrvatskoj iznimno visoka – čak 35 posto, jer se ovo mnogima
omiljeno piće smatra luksuznim dobrom. Naglašavaju kako to
ipak nije smislen potez, jer prema istraživanju iz 2017. godine
čak 93 posto Hrvata pije kavu. Njihovo priopćenje prenosimo u
cjelosti:
Udruga Glas poduzetnika ovim putem želi komentirati previsoku
stopu poreza na kavu, kao i pozvati Vladu RH da taj porez smanji.
U Hrvatskoj poseban porez na kavu iznosi 6-20 kn po
kilogramu, odnosno s PDV-om kava se oporezuje otprilike 35
posto po šalici, dok se recimo u Sloveniji oporezuje
otprilike 9 posto po šalici. Tako je potrošnja mljevene kave
po glavi stanovnika u Sloveniji čak veća nego u Hrvatskoj upravo
zbog manjeg PDV-a i ukidanja posebnog poreza na kavu. Zbog
visokog poreznog opterećenja, potrošači u RH si ne mogu
priuštiti konzumaciju kave u mjeri u kojoj gaje sklonost
prema tom proizvodu, a to uskraćivanje se održava ne samo
nepovoljno za potrošače, nego i na državni proračun.
Poseban porez na bilo koji proizvod u principu se uvodi ako je
riječ o nezdravom ili luksuzom dobru. Kavu, po istraživanju
Ipsosa iz 2017. pije preko 93 posto hrvatskih građana, stoga
je suludo i pomisliti da je kava luksuzno dobro. Nadalje, kava
tj. kofein ima dokazano pozitivne utjecaje na naš
organizam (od pospješivanja kognitivnih vještina, fokusa,
pamćenja, pa sve do prevencije kardiovaskularnih bolesti) stoga
poseban porez na kavu nema smisla niti iz ovog kuta gledišta.
Postavljamo si pitanje, zašto onda postoji poseban porez na nju ?
Ne bi li imalo više smisla da Država potiče konzumaciju supstanci
koje pozitivno utječu na potrošače, smanjujući porez njih?
Hrvatski potrošači uglavnom toga nisu svjesni, ali od sto zrna
kave koje kupe čak 35 zrna odlazi državi.
Od posebnog poreza na kavu u Hrvatskoj se u 2021. godini ubralo
oko 118 milijuna kuna što čini 0,7 posto ukupnih prihoda od
trošarina i posebnih poreza u RH. Takav nedovoljan porezni
tretman dovodi do poticanja prekogranične kupnje,
destimulira osobnu potrošnju i time negativno utječe na BDP te
rezultira konkurentnošću Hrvatske u odnosu na nama usporedive
susjedne zemlje. Ulazak u Schengen odnosno prostor bez unutarnjih
granica predstavlja dodatan izazov u kontekstu borbe protiv
ovakvog prometa kavom.
Dobar primjer je Rumunjska koja je, nakon ukidanja posebnog
poreza na kavu i smanjenja PDV-a, potaknula rast konzumacije kave
oko 5 posto godišnje, smanjen je udio crnog tržišta i tzv.
paralelnog uvoza, a povećana konzumacija rezultirala je
povećanjem prihoda od PDV-a, dok je veća osobna potrošnja dovela
i do rasta BDP-a.
“Ovim putem predlažemo Vladi RH da uvaži naš prijedlog i ukine
poseban porez na kavu kako bi poduzetnici tu olakšicu mogli
iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta i
investicije u razvoj tržišta što će u konačnici povećati ukupnu
konkurentnost u odnosu na susjedne zemlje, pa time i rast BDP-a.”
– istaknuo je Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.