Najuspješnija slobodna zona u Hrvatskoj, ona u Trnovcu Bartolovečkom pokraj Varaždina, zatražit će izlazak iz sustava jer tvrtkama koje u njoj posluju potkraj godine istječu olakšice vezane uz porez na dobit.
– Pričekat ćemo još donošenje novog zakona o slobodnim zonama i vidjeti hoće li biti novih olakšica – kaže Enriko Parlaj, direktor tvrtke Slobodna zona Varaždin. Diljem Hrvatske razmješteno je 13 slobodnih zona koje moraju biti ograđene, koncesiju im daje Vlada, a prednost im je u tome što tvrtke imaju pravo na porezne i druge olakšice.
Najzanimljivija je bila neplaćanje PDV-a na izvezenu robu, no od ulaska Hrvatske u EU 2013., to se odnosi samo na izvoz u tzv. treće zemlje. Kako se u Varaždinu gotovo sve izvozi u zemlje članice EU, najviše u Njemačku i Sloveniju, poduzetnici koriste olakšice smanjenja poreza na dobit, godišnje oko šest milijuna kuna. Varaždinska zona, koja se prostire na 544.000 kvadrata, posebna je i po tome što je zemljište u vlasništvu samih korisnika, a ne županije, grada ili općine. Tamo sad radi 16 tvrtki sa čak 4.500 zaposlenih, od kojih 4.000 samo u Boxmarku.
– Broj zaposlenih premašio je sva očekivanja. Nadali smo se da će ih biti oko 2.500. Već šest godina nema nijedne slobodne parcele. Prema rezultatima za 2014., najuspješnija smo zona u Hrvatskoj, a očekujemo da će tako biti i za prošlu godinu – ističe Parlaj.
U 2014. tvrtke su u toj zoni ostvarile gotovo tri milijarde kuna prihoda, što je 28 posto više nego godinu prije, te 35,7 milijuna kuna dobiti, za četvrtinu manje nego 2013. To je ujedno najveća pojedinačna dobit koju su iskazale poslovne zone u Hrvatskoj. I dok na sjeverozapadu nema slobodnog mjesta, čak 40 posto ukupne površine slobodnih zona u priobalju zauzimaju dvije zone koje uopće nemaju korisnike.
Iz najveće, Splitsko-dalmatinske slobodne zone u Splitu, koja se prostire na 2,1 milijun četvornih metara, posljednja tvrtka otišla je prije pet godina, pa nema ni kune prihoda, iako koncesija traje do kolovoza 2024.
– Ne znam zašto još nisu zatražili raskid ugovora kad zona zapravo nije ni počela funkcionirati – kaže Dubravka Maras, predsjednica Udruge slobodnih zona Hrvatske. Zona Kukuljanovo kod Bakra, površine milijun četvornih metara, nije ni imala korisnike, a time ni prihode. Zone plaćaju koncesiju do dva posto od prihoda, a novac od naknade dijele država i lokalna samouprava.
