UOČI GODIŠNJEG SASTANKA UDRUŽENJA INGRA-DET U NJEMAČKOJ

Razgovor sa Štromarom: ‘Naši poslodavci koji rade vani zaslužuju maksimalnu podršku’

Godišnje se jedanput poduzeća okupljena oko udruženja INGRA-DET sastanu u Düsseldorfu kako bi razglabali i nudili prijedloge za problematiku oko rada i izvoza u Saveznoj republici Njemačkoj i EU

Hrvatske tvrtke u inozemstvu okupile su se u poslovnu
zajednicu kako bi bili konkurentniji, informiraniji te
uštedjeli na zajedničkim troškovima, nabavi, logistici te u
konačnici kreirali i zadržali radna mjesta u Hrvatskoj. Time je
poslovna zajednica INGRA-DET najveće i najstarije
poslovno udruženje u domovini i inozemstvu, kroz koju je dokazano
znanje i marljivost hrvatskih inženjera i industrijskih radnika
na gradilištima industrijskih objekata i infrastrukture, prvo u
Njemačkoj, a onda i po cijeloj Europskoj uniji.

– Naš je cilj ojačati Hrvatsku. Mi nismo tvrtke koje izvlače
radnike iz Hrvatske, nego ih zapravo radom i povećanim prihodom u
inozemstvu zadržavamo u Hrvatskoj. Izaslani radnici
koji rade van Hrvatske za naše tvrtke su privremeno vani, a u
Hrvatsku se vrate s novcem i znanjem, čime se u Hrvatskoj pokreće
proizvodnja, rekao je na nedavno održanom
Gospodarskom forumu u Zagrebu direktor tog poslovnog
udruženja Zoran Andročec.

Godišnje se jedanput poduzeća okupljena oko ovog poslovnog
udruženja sastanu u Düsseldorfu kako bi razglabali i
nudili prijedloge za problematiku oko rada i izvoza u Saveznoj
republici Njemačkoj i EU. Ove godine u Düsseldorf osim
hrvatskih privrednika dolaze i potpredsjednik Vlade i ministar
Graditeljstva i prostornog uređenja Predrag
Štromar
 te predsjednica HUP-a Gordana
Deranja
.

– Veselimo se dolasku potpredsjednika Vlade na sastanak,
razgovarat ćemo otvoreno. Imamo niz prijedloga i dajemo podršku
svakom poduzetom racionalnom reformističkom koraku iz Vlade koji
ima za cilj smanjenje nameta i terećenja gospodarstva i povećanju
konkuretnosti Hrvatske, rekao nam je Andročec.

Dolazak potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva i
prostornoga uređenja Predraga Štromara na ovaj sastanak 6.
prosinca ove godine govori o ozbiljnosti Vlade Republike Hrvatske
o pitanju izaslanih radnika i radu naših tvrtki i radnika u
inozemstvu, a tim povodom Štromaru smo uputili nekoliko
pitanja.Koja
su Vaša stajališta oko problematike naših poduzeća koja rade vani
i izaslanih radnika? Naši izaslani radnici imaju gotovo iste
plaće kao radnici zemlje u kojima rade, a njihova djeca dobit će
i jednake dječje doplatke kao i domaći radnici iz zemlje u kojoj
rade. U Njemačkoj se teško i mukotrpno radi te jedan njemački
radnik dobiva manju plaću nego izaslanici koji imaju osigurane
troškove njemačkog života.Također, dobri poslodavci okupljeni oko
udruženja INGRA-DET stvaraju lojalne radnike. To su faktori koji
utječu na ostanak naših izaslanih radnika u Hrvatskoj. Na koji
način Vlada utječe da ljudi imaju sigurnost, vjeru u budućnost i
ostanu s obiteljima u Hrvatskoj?

– Prije svega moram reći da naši poslodavci koji rade vani
zaslužuju ne samo punu podršku Vlade, nego i maksimalnu
pomoć i partnera. INGRA-DET je zaista jedan od pozitivnih
primjera. Jer, toliko puta smo čuli da je najbolji radnik
zadovoljan radnik, a osobno ću biti sretan kad svi radnici budu
zadovoljni. Kako izaslani radnici, tako i naši u Hrvatskoj.

Problem iseljavanja redovito puni novinske stupce, o tome se puno
priča, čujemo i razne kritike većinom iz redova oporbe. No, moram
reći da smo itekako svjesni problema i dobro je da je to jedna od
top tema u Hrvatskoj, ali moram naglasiti da nije dovoljno o tome
samo pričati.

Nitko nema čarobni štapić niti je moguće taj problem riješiti bez
intenzivnog rada u svim resorima. Kad govorimo o demografiji, ova
Vlada ima konkretne mjere i za to je osigurano 9 milijardi kuna

Tu je povećanje rodiljnih naknada, povećanje korisnika dječjeg
doplatka, subvencioniranje dvosmjenske nastave u vrtićima,
izgradnja novih vrtića.

Ministarstvo Graditeljstva i prostornoga uređenja radi na dvije
konkretne mjere stambenog zbrinjavanja mladih obitelji. Radi se o
poticanoj stanogradnji i subvencioniranju stambenih kredita.
Zahvaljujući mjeri subvencioniranja stambenih kredita u samo
godinu dana preko 5300 mladih obitelji osiguralo si je dom. Kad
govorimo o POS-u, do sad je izgrađeno preko 8000 POS stanova, a u
pripremi je izgradnja njih još tisuću. Radi se o stanovima koji
su duplo jeftiniji od onih na tržištu. I dolazimo do brojke od
preko 13000 obitelji koje imaju svoj dom u Hrvatskoj. Te će
obitelji u Hrvatskoj raditi, odgajati djecu i u konačnici
doprinostiti razvoju gospodarstva. Cilj naše stambene politike je
kroz ove dvije mjere do kraja mandata osigurati domove za 20
tisuća mladih obitelji.

Da bi ostvarili krajnji cilj, a to je podizanje kvalitete života
građana u Hrvatskoj, moramo svi mi u Vladi ubaciti u petu brzinu.
Kroz dodatna porezna rasterećenja, ulaganje u obrazovanje
i nastavak provođenja obrazovne reforme, kroz poboljšanje
mirovinskog i zdravstvenog sustava te kroz poticaje za ulagače,
siguran sam da je cilj itekako dostižan.

Vaš dolazak u Njemačku na sastanak, poduzeća okupljena
oko poslovnog udruženja INGRA-DET su prepoznala kao uzdanicu i
nadu da će odnosi oko pitanja izaslanih radnika i odnosa Vlade
prema tome promijeniti. U Hrvatskoj svjedočimo padu građevinskih
divova kao što su primjerice Viadukt i Tehnika i koji su kao
takvi nezamjenjivi. Veliki građevinski projekti se od strane
naših poduzeća u Hrvatskoj i Njemačkoj odbijaju i neostvaruju jer
nemamo radne snage. Kako  aktivirati postojeću radnu snagu u
Hrvatskoj? Ima li planova za dovođenje radne snage u Hrvatsku?
Vaša razmišljanja oko tih aktualnih problema…

– Moramo biti svjesni da se problemi koji su se godinama gomilali
ne mogu riješiti preko noći. Ali krenimo redom. Prije svega
potrebna je suradnja, ali na svim razinama, od državne
i lokalne vlasti, pa do javne uprave i privatnog
sektora.

Bliska povijest nas uči i da bez stabilne Vlade nema ni napretka
u realizaciji velikih projekata.

U nešto više od godinu dana u Hrvatskoj je pokrenuta reforma
obrazovanja. O tome se dvadeset godina samo pričalo, a sada smo
reformu doveli do zbornica i učionica. Napokon obrazovanje
prilagođavamo potrebama tržišta, za što su stigle i pohvale iz
Europske komisije. Znači, ipak se može.

U ovom mandatu završen je most u Trogiru i počeo se realizirati
projekt Pelješki most.  Ostvaren je suficit državnog
proračuna u visini 2,7 milijardi kuna, donesen paket poreznih
rasterećenja, povećava se plaća, raste BDP, a ostvarili smo tek
dio od plana i ciljeva koje ova Vlada ima. U dogovoru s
poslodavcima podižemo neoporezivi dio prigodnih nagrada sa 2.500
kuna na 7.500 kn, a mjera je stupila na snagu prije koji dan. Taj
iznos predstavlja mogućnost od preko 600 kuna mjesečno
neoporezivih primanja za radnike ili takozvanu 13. plaću ako se
isplaćuje jednokratno, a nekoliko puta sam poručio poslodavcima
da iskoriste tu mogućnost.

U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u godinu dana
više od 5300 mladih obitelji pronašlo je svoj dom zahvaljujući
mjeri subvencioniranja stambenih kredita, a te stanove netko je
morao izgraditi i opremiti. Iz europskih fondova povukli smo
čak 37 posto više sredstava od planiranog za projekte energetske
učinkovitosti. I upravo su projekti energetske učinkovitosti
prilika za male i srednje građevinske tvrtke. Osim što im dajemo
siguran posao, radi se o sredstvima iz fondova EU pa je i naplata
sigurna. U narednom razdoblju bit će puno posla za građevinski
sektor, od velikih projekata poput Pelješkog mosta ili pak
projekata aglomeracija.

I svjesni smo nedostatka radne snage, ali nije dovoljno problem
samo detektirati i analizirati. To niti će pomoći poduzetnicima,
a to nije ni ono što građani od nas očekuju. Problemi se moraju
rješavati i mi radimo na tome, kako na razini Vlade, tako I mom
resornom ministarstvu.

Prije svega moram naglasiti kako je i sad već zabilježen rast
plaća u građevinskom sektoru, što će dugoročno gledano sigurno
potaknuti i povratak naše radne snage u Hrvatsku. Trenutno se
nedostatak radnika popunjava uvoznim kvotama, ali to nije trajno
rješenje nego vatrogasno. Trajno rješenje je ono što sad radimo,
a to je prilagodba obrazovanja potrebama tržišta. Dvadeset godina
samo se pričalo kako je potrebno uvesti reform u škole,
ministrica Blaženka Divjak to sada i radi i Hrvatska je za to
dobila i pohvale Europske komisije.

Na sastanak u Düsseldorf dolazite i kako bi vidjeli na
koji način je Njemačka riješila problem radne snage, na koji
način je regulirala rad na crno i slično. Ima li njemački poučak
koji bi primijenili u Hrvatskoj?

– Već ranije spomenuo sam važnost reforme obrazovanja. Osim
kurikularne reforme, uvodi se i dualno obrazovanje. Kurikulum za
dualni model obrazovanja koji obuhvaća četiri trenutačno
deficitarna zanimanja, osmišljen je tako da odgovara na potrebe
tržišta rada.

Osnovna ideja je da učenici najveći dio vremena provedu kod
poslodavca, dok školski kurikulum također predviđa veći naglasak
na strukovne predmete.

Radi se o eksperimentalnoj fazi, a cilj je da upisne kvote
određuju poslodavci, a učenici moraju primati plaću za svoj rad.
To bi se trebalo regulirati posebnim zakonom. Riječ je o modelu
obrazovanja u kojem bi srednjoškolac polovicu vremena proveo u
školi, polovicu kod poslodavca učeći praktičnost onoga za što se
školuje.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije