Prema podacima HGK-a, prosječne plaće najveće su u Gradu Zagrebu, u kojem su 2016. iznosile 6.740 kuna, dok su najmanje u Međimurskoj županiji.
U razdoblju od 2008. do 2016. godine najviše su porasle neto
plaće u Brodsko-posavskoj, a najmanje u
Ličko-senjskoj županiji, pokazuje nova analiza
HGK.
Prema tim podacima, prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj
županiji u 2016. godini bila je 15,4 posto veća nego u
pretkriznoj 2008. godini, odnosno porasla je s 4.464 kuna, koliko
je iznosila 2008. godine, na 5.150 kuna u 2016. godini.
Nešto manju dinamiku rasta u istom razdoblju, 13,5 posto, imale
su prosječne neto plaće u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji: u najjužnijoj hrvatskoj županiji prosječna
neto primanja zaposlenih u 2008. su iznosila 5.055 kuna, a u
2016. godini 5.738 kuna.
Značajan, dvoznamenkasti rast plaća u odnosu na 2008. zabilježen
je i u Koprivničko-križevačkoj (12,7 posto),
Međimurskoj (12,6 posto) i u
Osječko-baranjskoj županiji (11,8 posto), kao i
u Gradu Zagrebu (11,6 posto) te u
Požeško-slavonskoj (11,5 posto),
Virovitičko-podravskoj (11 posto) i
Istarskoj županiji (10,6 posto), piše
Jutarnji list.
U slučajevima tih županija, rast prosječnih neto plaća bio je
veći i od rasta prosječne plaće na nacionalnoj razini, koje su od
2008. do 2016. skočile 10,4 posto.
S druge strane, najmanji rast neto plaća u odnosu na pretkriznu
2008. godinu imala je Ličko-senjska županija,
samo 5,8 posto. Većina ostalih županija zabilježila je rast
prosječnih neto plaća od 2008. do 2016. godine u rasponu od osam
do devet posto, što je također slabija dinamika rasta od
nacionalnog prosjeka.
Ipak, dinamika rasta prosječnih neto plaća ne otkriva pravu sliku
o razlikama u visini plaća među županijama. Tako su prosječne
plaće najveće u Gradu Zagrebu, u kojem su 2016. iznosile 6.740
kuna, dok su najmanje u Međimurskoj županiji, u kojoj su 2016.
iznosile, pokazuju podaci DZS-a i HGK, samo 4.653 kune. To znači
da su prosječne neto plaće u metropoli otprilike upola veće nego
u Međimurju.
I niz drugih županija imalo je 2016. godine prosječnu plaću manju
od 5.000 kuna – Krapinsko-zagorska, Varaždinska,
Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska
i Vukovarsko-srijemska.
S druge strane, neto prosječnu plaću veću od nacionalnog prosjeka
2016. godine, koji je iznosio 5.696 kuna, imali su samo
Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija,
dok su Primorsko-goranska i Istarska županija
bile vrlo blizu nacionalnog prosjeka, pokazuju podaci Komore.
– Plaće u Hrvatskoj obilježava znatna razlika u njihovoj visini
po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu
stanovništva u pojedinim područjima te u određenoj mjeri
rezultira pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i
vanjskih migracija, upozorava se u analizi HGK.
Dodaje se kako se najviša razina plaća zadržava u Gradu Zagrebu,
u kojem je koncentrirana i većina tvrtki i institucija. No,
ističu u HGK, pozitivni trendovi naziru se i u drugim regijama, u
kojima plaće rastu brže nego u Zagrebu, čime se postupno smanjuju
i razlike u visini plaća između Zagreba i ostatka države. Rast
plaća u velikoj mjeri potiče veliko iseljavanje i sve izraženiji
nedostatak radne snage.
– Međutim, snažnije ujednačavanje razine plaća po regijama teško
je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstva regija prema
djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i
tehnološki naprednijoj proizvodnji, za što je ipak potrebna
snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont za
provedbu procesa restrukturiranja, zaključuje se u analizi HGK o
plaćama po županijama,
Dodajmo ovome kako i u Komori upozoravaju na nedostatak
pravovremenih sveobuhvatnih podataka o plaćama na regionalnoj
razini. Zbog toga se analiza Komore i temelji na podacima o
plaćama DZS-a iz 2016. godine, za koje u HGK ističu da su
posljednji cjeloviti dostupni podaci na regionalnoj razini, piše
Jutarnji list.