Slovenski BDP po glavi stanovnika kreće se oko 21 tisuću eura, dok je hrvatski na tek 12 tisuća eura.
Snažna osobna potrošnja i investicije i dalje podržavaju hrvatsko
gospodarstvo, no zbog slabosti industrijske proizvodnje i robnog
izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je rast
bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom
lanjskom tromjesečju blago usporio, pišu
24 sata.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će
ovaj tjedan prvu procjenu BDP-a u četvrtom kvartalu 2018., a osam
makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u
prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,6 posto u odnosu na isto
razdoblje godinu dana prije.
Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 2,3 do 3,2
posto. Bit će to već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali
sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo za 2,8
posto na godišnjoj razini.
Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač
Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću
podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Na to ukazuje promet u trgovini na malo koji na godišnjoj razini
raste već 52 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS
vodi te podatke.
U posljednja tri lanjska mjeseca promet u maloprodaji porastao
je, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, oko 5 posto u
odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže nego u
prethodnom kvartalu.
– Osobna potrošnja podršku pronalazi u solidnim pokazateljima s
tržišta rada – padu nezaposlenosti i rastu plaća – oporavku
kreditne aktivnosti uslijed razmjeno niskih troškova
financiranja, umjerenoj stopi inflacije i visokoj razini
potrošačkog optimizma, navodi jedan od makroekonomista u anketi
Hine.
Osobna potrošnja raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća.
Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama
iznosila je u cijeloj prošloj godini 6.242 kune, što je za 257
kuna ili realno 2,8 posto više nego godinu dana prije.
Nastavljen rast investicija
Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se i od rasta investicija, već
16. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u
građevinarstvu.
Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine
građevinska je aktivnost porasla za 5 posto u odnosu na isto
razdoblje godinu dana prije, pri čemu je posljednjih mjeseci rast
ubrzan.
– Nakon negativnog niza, nešto zamjetniji rast ostalih
građevinskih radova u posljednja tri, četiri lanjska mjeseca
ukazuje na buđenje infrastrukturnih radova, uz već aktivne radove
na zgradama – navodi jedan od makroekonomista.
Svi u anketi očekuju i pozitivan doprinos državne potrošnje.
Slabost robnog izvoza
– S druge strane, može se očekivati daljnji izraženiji negativan
doprinos neto izvoza na kretanje BDP-a, navodi jedan od
makroekonomista.
Rast robnog izvoza dugo je pozitivno utjecao na gospodarstvo,
zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije,
najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.
No, u posljednjem vrijeme rast izvoza usporava, što je, među
ostalim, posljedica slabosti gospodarstva eurozone.
Na kraju prošle godine Italija je uronila u recesiju jer je
njezino gospodarstvo palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj
razini, dok je Njemačka zamalo izbjegla recesiju, a to su dva
najveća hrvatska trgovinska partnera.
Nedavno objavljeni podaci DZS-a pokazali su da je vrijednost
hrvatskog robnog izvoza u 2018. godini dosegnula 107,6 milijardi
kuna, što je 2,9 posto više nego u 2017.
To je znatno sporiji rast izvoza roba nego u 2017. godini, kada
je skočio 12 posto.
Uz to, u posljednjem lanjskom tromjesečju robni je izvoz čak
zabilježio blagi pad.
– Ukupni doprinos neto inozemne potražnje u zadnjem je
tromjesečju vjerojatno bio negativan, s obzirom da je uobičajeno
manje izražen doprinos turizma, a više robnog izvoza, koji je,
prema preliminarnim podacima, u četvrtom tromjesečju zabilježio
pad od 0,6 posto – navodi jedan od makroekonomista.
Prvi pad industrijske proizvodnje u pet godina
Nakon što je godinama jačanje industrijske proizvodnje poticalo
gospodarstvo, u posljednje je vrijeme njezin utjecaj negativan.
U posljednjem lanjskom tromjesečju proizvodnja je, prema
kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala više od 3 posto na
godišnjoj razini, što je djelomice posljedica i krize u
brodograđevnoj grupi Uljanik.
Zbog toga je u cijeloj prošloj godini industrijska proizvodnja
pala za 1 posto u odnosu na 2017., što je njezin prvi pad nakon
četiri godine rasta.
Sve u svemu, četvrti lanjski kvartal “obilježen je negativnim
kretanjima u proizvodnji i povećanjem robnog deficita u robnoj
razmjeni s inozemstvom, što je imalo negativan utjecaj na
kretanje BDP-a, ali je istodobno nastavljen relativno dinamičan
oporavak domaće potražnje, ali i investicija”, navodi jedan od
makroekonomista u anketi Hine.
U cijeloj 2018. rast BDP-a 2,7 posto?
Procjene za četvrto tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast
gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego u
2017., kada je zabilježen rast od 2,9 posto.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u
prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7
posto.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da je u
prošloj godini BDP porastao za 2,7 posto, a
toliki rast očekuju i Svjetska banka te Europska banka za obnovu
i razvoj (EBRD).
Europska komisija, pak, procjenjuje da je lani hrvatsko
gospodarstvo poraslo 2,8 posto, a istu stopu rasta očekuje i
Međunarodni monetarni fond (MMF).
Vlada je, pak, u rebalansu lanjskog proračuna smanjila procjenu
rasta gospodarstva u 2018. s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.
Slovenci su duplo bogatiji od Hrvata
Slovenija ima tek nešto više od dva milijuna stanovnika, upola
manje od Hrvatske. No, ukupni hrvatski BDP iznosi oko 49
milijardi eura, dok je slovenski 43 milijarde eura. Slovenski BDP
po glavi stanovnika kreće se oko 21 tisuću eura, dok je hrvatski
na tek 12 tisuća eura, tako da možemo reći da su Slovenci
dvostruko bogatiji od Hrvata.
Zanimljivo je da za razliku od Hrvatske, gdje se broj stanovnika
smanjuje, Slovenija ima rast stanovništva. U razdoblju od 2007.
do 2017. broj stanovnika Slovenije porastao je s 2,01 milijun na
2,06 milijuna – točnije za 56.500 stanovnika. U istom razdoblju
Hrvatska je izgubila preko 200 tisuća stanovnika, piše
24 sata.