Ministar se nada miru u Ukrajini za koji tjedan.
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić
govorio je za RTL o ratu u Ukrajini, posljedicama, hrvatskom
gospodarstvu i energentima.
Davor Štern kaže da su cijene goriva i do 15 kuna po liti
u ovom trenutku realne. Hoće li zaista toliko rasti?
Najavio je da je realno da narednih tjedana i nešto veće cijene
od trenutnih se dogode zbog ruske agresije na Ukrajinu. Svjetska
tržišta reagiraju na političke nestabilnosti i rat. Ova situacija
dodatno pokazuje da je zamrzavanje cijena baznih goriva bio dobar
potez Vlade, da smo na taj način osigurali opskrbu kućanstvima,
građanima.
Ali, sada su opskrbljivači u problemu.
Oni će vrlo vjerojatno ići s daljnjim korekcijama premijum i
aditiranih goriva. Ali, bazna će ostati na ovim cijenama. Uvijek
nam ostaje mogućnost ako dođe do problema s opskrbom, s čime mi
ne računamo da će se dogoditi, korištenje dodatnih aduta koje
Vlada ima.
Koji su to?
Prije svega aktivacija naših zaliha. U ovom trenutku RH ima
dovoljnih količina nafte i naftnih derivata za nekoliko mjeseci.
Što se toga tiče, možemo biti mirni.
Koliko će situacija pogoršati ionako alarmantnu
inflaciju?
S ovim novim događajima (ratnim)… vidjeli smo jučer cijena
plina je u odnosu na dan prije porasla za nekih 30 posto. Mjere
koje smo donijeli, prvenstveno za kućanstva, svoj efekt će
pokazivati od 1. travnja. Neće biti dodatnog udara… Ako pitate
hoće li ova situacija dodatno utjecati na pojačanje inflacije,
vjerojatno će se neki učinak dogoditi. Ako bi bio trajnijeg
karaktera, a nadamo se da neće, da će sukob stati, da će se
sjesti za stol, da će se situacija u Ukrajini smiriti, jer scene
koje gledamo su katastrofalne. Ako dođe do trajnije eskalacije
cijena, onda ćemo i mi u Vladi promišljati kako dodatno olakšati
život i građanima i poduzetnicima.
Vaš stranački kolega Cappelli kaže da ministri od jučer
rade na drugom koraku – je li to u pripremi novi paket
mjera?
Jučer prijepodne su se vodili razgovori koji su se prije svega
ticali eskalacije, početka agresije na Ukrajinu. U tom kontekstu
smo razmatrali energetsku situaciju Hrvatske, samim tim i njezine
reperkusije, pogoršanje pozicije cijele EU. Dopustimo u prvom
redu da idućih nekoliko tjedana donese nadamo se mirno rješenje,
odnosno prestanak ratnih sukoba. Dobava energenata, prije svega
plin, ali i nafta, električna energija za Hrvatsku neće biti
upitna.
Gdje još imamo prostora djelovati? U okviru ovih mjera
koje će krenuti 1.4., gdje još?
Ako dođe do značajnije eskalacije s cijenom energenata narednih
tjedana, a to dovodi do povećanje svih proizvoda i usluga u čiju
su proizvodnju ugrađeni troškovi energenata, promišljat ćemo o
daljnjim reakcijama.
Kako će sankcije Zapada Rusiji utjecati na hrvatsko
gospodarstvo, pogotovo na ruske banke u Hrvatskoj?
Veće značajnije utjecati jer Ruska Federacija nije značajan
vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj. Danas ste čuli ministra
Marića da sustav zaštite pologa funkcionira na razini cijele EU.
I s obzirom na to 99.99% pologa u Sberbanci u Hrvatskoj su
zaštićeni do 100.000 eura.
Prema DZS u 2021. BDP-a je rastao 10,4 posto za 2021.
Ali, sve što se događa u 2022. sugerira da nas čeka pad.
Hrvatska je prošle godine imala najveći rast BDP-a u svojoj
povijesti… Samo ću istaknuti, 4. kvartal 2021. donio je rast
izvoza roba od 24 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.
2022. trebala bi, neovisno o aktualnom trenutku, biti godina
daljnjeg rasta ekonomije Hrvatske. Neovisno o inflaciji. Učinit
ćemo da povlačenje sredstava iz EU fondova i investicijski ciklus
budu također jaki.
Da, ali za povlačenje sredstava iz fondova solidarnosti
trebat će nam ministar. Zna li se ime novog ministra?
Ministarstvo nije obezglavljeno. Do izbora novog ministra državna
tajnica obavlja tu funkciju. Ime novog ministra ćete znati kad se
dovrše konzultacije na tu temu i predsjednik Vlade Andrej
Plenković predloži Saboru novo ime.