Hrvatska je ekonomija otvorena i snažno ovisna o potrošnji i turizmu pa će zato upijati i povoljna i nepovoljna kretanja iz okruženja, kao i dosad.
Hrane će biti ali će biti skupa, piše Večernji
list, ističući da Hrvatska zasad nije u krugu
zemalja kojima prijeti recesija, dijelom i zbog goleme količine
bespovratnog novca iz EU.
Rat u Ukrajini nije samo najveća vojna i geopolitička prekretnica
u Europi nakon završetka hladnog rata već se s njim mijenja i
kompletna globalna ekonomska situacija. Gospodarskog oporavka
kakav se prije očekivao neće biti, već stiže rizik od
stagflacije, odnosno kombinacije slabog rasta i visoke inflacije.
Stagflaciju je među prvima spomenuo Clemens Fuest, predsjednik
poznatog njemačkog IFO instituta, u svojoj analizi posljedica
ruskog napada na Ukrajinu. Riječ je o ekonomskom fenomenu koji
obilježava slab ili nikakav gospodarski rast, znatno povećanje
cijena i visoka nezaposlenost. Dakle, ništa dobro.
Istina, s izuzetkom nekih mediteranskih zemalja, Europa nema
problema s nezaposlenošću, pa i izbjeglice iz Ukrajine s lakoćom
dobivaju radne i boravišne vize u Europskoj uniji s kojima se
mogu zaposliti u bilo kojoj članici i tako popuniti manjkove na
tržištu rada. Čak su i pojedini hrvatski poduzetnici kombijima
potegnuli do najbliže granice s nesretnom zemljom kako bi
izbjeglicama ponudili gostoprimstvo.
Mnogi ovih dana pokušavaju “pohvatati” što se iza brda valja i
kakve će promjene nastupiti. Stvarni rat na teritoriju Ukrajine
dobio je i svoj energetski nastavak u pozadini i zasad gotovo da
postoji konsenzus da rat na tlu Europe neće ugroziti globalni
rast. Povući će, naravno, velike azijske ekonomije, Sjedinjene
Američke Države i Latinsku Ameriku, no u ratu će teško stradati
napadnuta Ukrajina, zatim Rusija, koja je preko noći pokidala
veze s europskim partnerima koje je gradila tri desetljeća te
naravno Europa na čijem se tlu ratuje.
Hrvatska je ekonomija otvorena i snažno ovisna o potrošnji i
turizmu pa će zato upijati i povoljna i nepovoljna kretanja iz
okruženja, kao i dosad. Rusija u domaćem robnom izvozu sudjeluje
s oko jedan posto, što bi, prekine li se u potpunosti kretanje
robe, bio velik gubitak za pojedine tvrtke, no ne i nešto što bi
bitnije narušilo dinamiku domaće proizvodnje.