Vijesti / Gospodarstvo

gospodarstvo

CIJENE PROIZVODA Hrane će biti, ali će biti skupa. Recesija nam ipak ne prijeti, zasad

CIJENE PROIZVODA Hrane će biti, ali će biti skupa. Recesija nam ipak ne prijeti, zasad
Davorin Visnjic/Pixsell

Hrvatska je ekonomija otvorena i snažno ovisna o potrošnji i turizmu pa će zato upijati i povoljna i nepovoljna kretanja iz okruženja, kao i dosad.

Hrane će biti ali će biti skupa, piše Večernji list, ističući da Hrvatska zasad nije u krugu zemalja kojima prijeti recesija, dijelom i zbog goleme količine bespovratnog novca iz EU.

Rat u Ukrajini nije samo najveća vojna i geopolitička prekretnica u Europi nakon završetka hladnog rata već se s njim mijenja i kompletna globalna ekonomska situacija. Gospodarskog oporavka kakav se prije očekivao neće biti, već stiže rizik od stagflacije, odnosno kombinacije slabog rasta i visoke inflacije.

Stagflaciju je među prvima spomenuo Clemens Fuest, predsjednik poznatog njemačkog IFO instituta, u svojoj analizi posljedica ruskog napada na Ukrajinu. Riječ je o ekonomskom fenomenu koji obilježava slab ili nikakav gospodarski rast, znatno povećanje cijena i visoka nezaposlenost. Dakle, ništa dobro.

Istina, s izuzetkom nekih mediteranskih zemalja, Europa nema problema s nezaposlenošću, pa i izbjeglice iz Ukrajine s lakoćom dobivaju radne i boravišne vize u Europskoj uniji s kojima se mogu zaposliti u bilo kojoj članici i tako popuniti manjkove na tržištu rada. Čak su i pojedini hrvatski poduzetnici kombijima potegnuli do najbliže granice s nesretnom zemljom kako bi izbjeglicama ponudili gostoprimstvo.

Mnogi ovih dana pokušavaju “pohvatati” što se iza brda valja i kakve će promjene nastupiti. Stvarni rat na teritoriju Ukrajine dobio je i svoj energetski nastavak u pozadini i zasad gotovo da postoji konsenzus da rat na tlu Europe neće ugroziti globalni rast. Povući će, naravno, velike azijske ekonomije, Sjedinjene Američke Države i Latinsku Ameriku, no u ratu će teško stradati napadnuta Ukrajina, zatim Rusija, koja je preko noći pokidala veze s europskim partnerima koje je gradila tri desetljeća te naravno Europa na čijem se tlu ratuje.

Hrvatska je ekonomija otvorena i snažno ovisna o potrošnji i turizmu pa će zato upijati i povoljna i nepovoljna kretanja iz okruženja, kao i dosad. Rusija u domaćem robnom izvozu sudjeluje s oko jedan posto, što bi, prekine li se u potpunosti kretanje robe, bio velik gubitak za pojedine tvrtke, no ne i nešto što bi bitnije narušilo dinamiku domaće proizvodnje.

Najnovije

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.