Problem nisu samo aktualne poteškoće, već i određena nasljeđa u pogledu prijašnjih dodjela resursa, socijalni čimbenici, promjena mentaliteta, starosna struktura gospodarstava
Vremenski poremećaji, bolesti, visoke cijene energije – sve to
utjecalo je na proizvodnju hrane u Europi, pa tako i na hrvatske
privrednike, piše
Net.hr
Poljoprivrednici i stočari svake godine upozoravaju na teško
stanje međutim, od 2020. stvari su rapidno krenule nizbrdo.
Pojavom pandemije koronavirusa sektor primarne stočarske
proizvodnje izložen je nizu nepredviđenih tržišnih poremećaja, a
posljednjih mjeseci situacija je posebno problematična u sektoru
svinjogojstva kojim od kraja lipnja hara afrička svinjska kuga.
Borba protiv svinjske kuge
“Ministarstvo provodi niz mjera i aktivnosti kako bi se
spriječilo širenje bolesti, a izradit će se i poseban program
pomoći”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede napominjući kako je u
2023. u okviru Programa državne potpore za iznimno osjetljive
sektore predviđeno 16 milijuna eura pa će dio tih sredstava biti
usmjeren i na potpore sektoru svinjogojstva.
Loša slika hrvatskog stočarstva
“Nažalost ne možemo biti zadovoljni pokazateljima u hrvatskom
stočarstvu”, kažu u Ministarstvu napominjući kako problem nisu
samo aktualne poteškoće, već i određena naslijeđa u pogledu
prijašnjih dodjela resursa, socijalni čimbenici, promjena
mentaliteta, starosna struktura gospodarstava.
Ističu kako je od pandemijske 2020. primarnim proizvođačima u
sektoru stočarstva isplaćeno gotovo 45 milijuna eura potpore te
da je ona nastavljena uslijed poremećaja nastalih ratom u
Ukrajini. Analizom su utvrđeni i oni sektori poljoprivredne
proizvodnje koje je potrebno dodatno zaštititi.
Osjetljivi sektori
U okviru Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u
poljoprivredi za 2023. potpore se dodjeljuju za uzgoj mliječnih
krava, rasplodnih krmača, za proizvodnju duhana, maslinovo ulje i
za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja,
kažu u Ministarstvu. Za provedbu Programa planirana su
financijska sredstva u ukupnom iznosu od 16 milijuna eura.
Osjetljivi sektori prepoznati i u okviru Strateškog plana kod
proizvodno vezanih intervencija u izravnim plaćanjima, čija je
namjena potpora dohotku poljoprivrednika kroz devet intervencija
u sektorima stočarske i biljne proizvodnje.
“U sektoru stočarstva proizvodno vezanu potporu je moguće
ostvariti za: krave u proizvodnji mlijeka, uključujući prvotelke,
tov junadi, krave dojilje, ovce i koze, dok je u sektoru biljne
proizvodnje proizvodno vezanu potporu moguće ostvariti za:
proizvodnju povrća, voća, šećerne repe, krmno proteinskih usjeva
te sjemena”, kažu nam u Ministarstvu napominjući da su uvedene i
nove mogućnosti potpore u sektoru proizvodnje sjemena te potpora
za uzgoj prvotelki, prema novim kriterijima.
“Kontinuirano dopunjujemo Naredbu o mjerama kontrole za
suzbijanje afričke svinjske kuge kao i Rješenje o određivanju
zona ograničenja i zaraženog područja. Ministarstvo poljoprivrede
se obvezalo u najkraćem roku donijeti program potpore ugroženim
svinjogojcima te je u okviru Programa potpore sektoru
svinjogojstva zbog pojave afričke svinjske kuge, Ministarstvo
predvidjelo sredstva u iznosu od 7,5 milijuna eura. To su početna
sredstva koja su namijenjena proizvođačima na čijim objektima je
provedeno usmrćivanje i uklanjanje svinja te je zabranjeno
držanje svinja u razdoblju od najmanje 12 mjeseci”, navode iz
Ministarstva napominjući kako čine sve da bi broj usmrćenih
svinja bio što manji, da se proizvođačima da nadoknada po
tržišnim cijenama, obnove matični fondovi, a bolest što prije
okonča.
Raspodjela sredstava
“Strateškim planom za izravna plaćanja u poljoprivredi godišnja
alokacija iznosi 374.770.237 eura, od čega je 38 posto alocirano
za osnovnu potporu dohotku za održivost, 20 posto za dodatnu
preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost, dva posto za
dodatnu potporu za mlade poljoprivrednike, 25 posto za eko sheme
i 15 posto za proizvodno vezanu potporu”, kažu u Ministarstvu.
Navode da su samo za pčelarski sektor u 2023. značajno povećana
sredstva, za 58 posto u 2023. godini, odnosno 60 posto u ostalim
godinama provedbe Strateškog plana.
Tu su, kažu u Ministarstvu, i različite potpore kojima se potiču
ulaganja, razvoj i rast, ali i savjetovanja u kontekstu
prilagodba na klimatske promjene i povezivanje poljoprivrednika
radi lakšeg pristupa tržištu. Poseban naglasak stavlja se na tzv.
zelenu tranziciju i investicije u obnovljive izvore energije te
na potpore malim i mladim poljoprivrednicima s najvećim
potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje
udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na
tržištu.
Poticanje samodostatnosti u proizvodnji mlijeka, voća,
povrća
U okviru Strateškog plana 2023. – 2027. u hrvatsku poljoprivredu
uloženo je gotovo 3,8 milijardi eura. Tim su sredstvima, između
ostalog, započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih
gospodarstava, modernizacije proizvodnje, generacijske obnove.
Sada, u izradi je Program razvoja sektora mljekarstva u RH do
2030., kojim se predviđa povećanje populacije krava, ovaca i koza
u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj
na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg, 8,4 milijuna
litara ovčjeg te 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2023.
godine. Cilj je povećati i govedarsku proizvodnju za 20 posto, a
u ovčarsko-kozarskoj proizvodnji procjenjuje se rast vrijednosti
za 65 posto. Veća proizvodnja po konkurentnim cijenama cilj je i
u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi uz, između ostalog,
bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena te poboljšanje
kvalitete života u ruralnim zajednicama.
“U narednom razdoblju dodatno će se pomoći poljoprivrednicima da
moderniziraju proizvodne potencijale i poboljšaju učinkovitost te
da optimiziraju proizvodnju putem diversifikacije i inovacija. To
će rezultirati povećanjem proizvodnje i samodostatnosti u
određenim kategorijama, posebice u proizvodnji mlijeka, voća i
povrća, sektorima u koje će se u narednom razdoblju usmjeriti
dodatna sredstva potpore, kako bi se u njima podigla
proizvodnja”, najavljuju iz Ministarstva.
Udio mladih poljoprivrednika iznad prosjeka EU-a
U postupku upućivanja na Vladu je i Program državne potpore za
kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i
biljne proizvodnje koji ima za cilj pružiti financijsku potporu
subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima
stočarstva kao što su govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo,
kozarstvo, peradarstvo, konjogojstvo i pčelarstvo te biljne
proizvodnje voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog
bilja, šećerne repe, sjeme povrća i sjemenskog kukuruza.
U Ministarstvu napominju da su sredstva za provedbu Programa
povećana s prvotnih 26,5 milijuna na iznos od gotovo 31 milijun
eura, a u postupku provedbe je i 26,54 milijuna eura težak
Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u
sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda, koji sadrži potporu
za povećanje troška energenata i potporu za dodatne troškove
nastale zbog rasta cijena plina i električne energije.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2022. godini iznosila je
3,1 milijardu eura (23,5 milijardi kuna) – gotovo 60 posto više u
odnosu na 2014. godinu (2,1 milijardu eura, odnosno 15,6
milijardi kuna) dok je, prema podacima Ministarstva, od 2017.
godine produktivnost rada u poljoprivredi povećana za 52 posto.
Unatoč izazovima, dodaju, u porastu je i udio mladih
poljoprivrednika, koji sada iznosi 14,4 posto – što je iznad
prosjeka Europske unije i predstavlja rast od 66 posto u odnosu
na 2015. godinu. U Ministarstvu kažu da je im je cilj povećati
taj udio na barem 20 posto.
Korist od 10 godina članstva u EU-u
U proteklih 10 godina uz pomoć EU fondova omogućena su i značajna
ulaganja u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje i prerade. Iz
Programa ruralnog razvoja isplaćeno je 2,6 milijardi eura
potpora: sufinancirano je 2 588 investicijskih projekata, za koje
je isplaćeno 517,2 milijuna eura, a uključuje važne projekte
modernizacije farmi, izgradnje prerađivačkih kapaciteta i
projekte navodnjavanja. Kroz izravne potpore isplaćeno je 3,36
milijardi eura – uključujući velikim dijelom mlade i male
poljoprivrednike – a isplaćene su i tržišne potpore vrijedne
112,8 milijuna eura, najviše za hrvatsko mljekarstvo, pčelarstvo,
vinarstvo i vinogradarstvo. Do danas je hrvatskom stočarstvu iz
europskih fondova te nacionalnih potpora isplaćeno 937,8 milijuna
eura.
“U ovom razdoblju uspjeli smo u cijelosti iskoristiti sredstva iz
Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., a uz
sredstva u prijelaznom razdoblju 2021. – 2022. koji se mogu
trošiti do 2025. godine stanje ugovaranja iznosi 93 posto, a
isplata 80 posto”, kažu u Ministarstvu napominjući kako sa
sigurnošću mogu reći da će sva sredstva za hrvatsku poljoprivredu
biti utrošena.
“Unatoč izazovima i preklapajućim krizama i poljoprivrednici i
naše jedinice lokalne i regionalne samouprave uspijevaju
realizirati svoje investicijske projekte i to je ono što
transformira naše ruralne krajeve i osigurava ravnomjeran
regionalan razvoj cijele Hrvatske”, kažu u Ministarstvu te
pozivaju sve poljoprivrednike da iskoriste mogućnosti koje su im
kroz poticaje na raspolaganju, piše
Net.hr