Da na tržištu, unatoč strancima, ima prostora i za domaće radnike, slažu se i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Godinama su se poslodavci žalili da im nedostaje radne snage te
zazivali uvoz stranih radnika. Godinama se država tome odupirala
tvrdeći da nema govora o tome dok je stopa nezaposlenosti u
zemlji visoka. Međutim, danas je situacija bitno drugačija.
Hrvatskoj, naime, kronično nedostaje radnika, što je scenarij
koji je samo do prije nekoliko godina bio nezamisliv, piše
Net.hr.
Pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u srpnju ove godine
registrirano je 98.709 nezaposlenih – najmanje u povijesti
Hrvatske – dok je stopa zaposlenosti porasla je na 70,5 posto.
Još 2013., nezaposlenih je bilo 345.112, da bi se brojka 2017.
godine smanjila na još uvijek visokih 193.967 osoba.
Višegodišnje zazivanje odobravanja većih kvota zapošljavanja
stranaca došlo je tako na svoje pa je samo u prvih šest mjeseci
ove godine broj izdanih dozvola za strance 50 posto veći u odnosu
na isto razdoblje prošle godine, odnosno izdano je 91.600 dozvola
za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj u odnosu na njih
124.121 u cijeloj 2022. godini.
Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge
poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva,
turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine. Strani
radnici u najvećoj mjeri dolaze iz Bosne i Hercegovine, zatim
Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije i Kosova.
Međutim, sve to nije dovoljno. Prema procjenama poslodavaca,
treba nam još 35.000 stranih radnika.
Traže se kuhari, sobarice, konobari…
“Procjena o potrebnih 35.000 stranih radnika odnosi se na
procjenu poslodavaca u turizmu da im za turističku sezonu treba
otprilike ukupno 35 tisuća stranih radnika, odnosno 10 – 15 posto
više nego prošle godine”, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca
(HUP).
Prošle je godine za rad u turizmu i ugostiteljstvu, napominju,
bilo izdano 32.306 dozvola, a samo do kraja srpnja ove godine već
je izdano 35.460 dozvola. Najviše se traže kuhari, sobarice,
konobari, barmeni, spremačice, slastičari, pomoćni kuhari i
konobari, serviri, vrtlari, animatori.
“Manjak radne snage ubrzava i rast primanja pa su prosječna i
medijalna plaća u Hrvatskoj porasle više od 20 posto u
posljednjih dvije i pol godine”, napominju u HUP-u.
S druge strane, pogleda li se trenutna struktura nezaposlenih na
HZZ-u, podaci pokazuju da ih najviše ima u djelatnostima
prerađivačke industrije, trgovini na veliko i malo, djelatnosti
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, javnoj upravi
te građevinarstvu. Odnosno, da ima dosta preklapanja upravo sa
strukturom zanimanja u kojima se mahom zapošljavaju stranci.
Pozitivni pomaci u strukturi nezaposlenih
Velik udio nezaposlenih u građevinskom sektoru na HZZ-u
objašnjavaju visokom fluktuacijom radne snage u toj djelatnosti,
ali i mogućnošću da se tražene vještine i kapaciteti nezaposlene
osobe ne podudaraju sa zahtjevima radnog mjesta. Ipak, napominju,
želi li poslodavac zaposliti stranog radnika koji nije u
deficitarnom zanimanju, najprije mora proći test tržišta za koji
je nadležan upravo HZZ.
“Tijekom testa vrši se upućivanje domaćih radnika na oglašeno
radno mjesto. S obzirom da je cilj Zavoda zadovoljiti potrebe na
tržištu rada domaćom radnom snagom, pri tome se uvijek nastoji
uputiti što veći broj kandidata koji zadovoljavaju propisane
uvjete”, navode.
U strukturi nezaposlenih vide se ipak pozitivni pomaci. Povećan
je, naime, udio onih koji posao pronađu u roku tri, odnosno šest
mjeseci (njih ukupno 58,6 posto).
“S druge strane, prisutan je i još uvijek značajan broj
dugotrajno nezaposlenih osoba. Tako je s krajem lipnja 2023.
godine od 98.709 nezaposlenih osoba, njih 41,4 posto bilo
dugotrajno nezaposleno odnosno, dulje od godinu dana. Taj je udio
od 2009. do 2012. bio između 42,2 i 45,9 posto, stoga je vidljivo
kako je taj udio niži nego kriznih godina”, kažu u HZZ-u te
navode kako je u pitanju posebno ranjiva skupina na tržištu rada
na koje su intenzivno usmjerene aktivnosti Zavoda u sklopu
Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Nedostaje i VSS radnika
Da na tržištu, unatoč strancima, ima prostora i za domaće
radnike, slažu se i u HUP-u koji se zalaže za fleksibilnije
reguliranje privremenih i povremenih poslova.
“Time bi se omogućilo legalno zapošljavanje kod pojačanih potreba
tijekom organizacije raznih manifestacija i evenata i tijekom
vikend smjena gostiju i sl.”, navode u HUP-u, upozoravajući da u
Hrvatskoj postoji nedostatak radne snage i u industrijama koje
zapošljavanju VSS radnike pa kao primjer navode ICT industriju u
kojoj će, prema procjenama, Hrvatskoj do 2032. trebati oko
110.000 ICT profesionalaca, a trenutno ih imamo svega 63.400, dok
ih godišnje diplomira nešto manje od 1800.
“S druge strane, kada pogledate strukturu nezaposlenih osoba na
HZZ-u, takvih osoba je iznimno malo odnosno nedostatno. Stoga,
potrebno je i aktivnim politikama zapošljavanja poticati na
prekvalifikaciju i doškolovanje za deficitarna radna mjesta”,
smatraju u HUP-u.
Preko HZZ-a zaposleno gotovo 55 posto stranaca
I dok se stranci mahom zapošljavaju, ima ih i u evidenciji
Zavoda. Istina, neusporedivo manje u odnosu na domaće radnike, a
hoće li tako ostati ovisi o dugotrajnosti poslova koje obavljaju,
što je također nešto o čemu bi poslodavci morali voditi računa.
Iz HZZ-a napominju da se državljanin treće zemlje, koji boravi u
Hrvatskoj temeljem dozvole za boravak i rad, u slučaju gubitka
posla može prijaviti Zavodu radi ostvarivanja prava na novčanu
naknadu.
Trenutno je u evidenciji Zavoda 29 azilanata, tri stranca pod
supsidijarnom zaštitom (privremena zaštita koja se priznaje
strancu koji ne ispunjava uvjete za azil), jedanaest tražitelja
međunarodne zaštite, jedan član obitelji osobe pod međunarodnom
zaštitom te 436 osoba u statusu privremene zaštite.
“Od 28. ožujka 2022. godine, od kada je prijavljena prva osoba iz
Ukrajine, 2.078 osoba u statusu stranca pod privremenom zaštitom
prošlo je kroz evidenciju HZZ-a, a 1.142 osobe zaposlene su
posredovanjem Zavoda. Od siječnja do srpnja 2023. godine,
posredovanjem HZZ-a zaposlena je sveukupno 41 osoba u statusu
azilanata, stranca pod supsidijarnom zaštitom te tražitelja
međunarodne zaštite”, kažu u HZZ-u.
Izazovi prilikom zapošljavanja stranaca
Zapošljavanje domaće radne snage ima niz prednosti. Pokazuje to i
dosadašnja praksa zapošljavanja kada je, zbog velikog priljeva
stranaca, došlo do kašnjenja u proceduri izdavanja radnih
dozvola. Posebno su dugo, napominju u HUP-u, trajali postupci za
radnike iz udaljenih zemalja radi dodatnih provjera i čekanja na
izdavanje viza. Problem je i fluktuacija stranih radnika, koja
poslodavcu predstavlja veći problem nego kada radno mjesto odluči
napustiti domaći radnik.
“Iako su radni i financijski uvjeti u Hrvatskoj značajno bolji
nego u državama iz kojih dolaze strani radnici, dio poslodavaca
se suočava s problemima njihova kratkog ostanka i rada te odlaska
u druge države EU. Nije riječ o alarmantnom broju slučajeva, ali
uočavamo veću učestalost u prerađivačkom sektoru”, navode u
HUP-u. “Istina jest da je riječ o uobičajenom riziku poslovanja,
ali poslodavci ulažu značajna financijska sredstva i vrijeme u
zapošljavanje stranog radnika stoga je razumljivo da im odlazak
istih predstavlja poslovni izazov”, dodaju.
Iz HUP-a poručuju da su pripremili Vodič na temu procesa
zapošljavanja stranaca, a njihova posljednja inicijativa vezana
je uz potrebu omogućavanja stjecanja znanja i polaganja tečaja
higijenskog minimuma na engleskom jeziku, što je samo jedno od
otvorenih pitanja i potreba kako bi se strani radnici što bolje
uklopili na hrvatsko tržište rada.
S druge strane, u HZZ-u naglašavaju da kroz mjere zapošljavanja,
osposobljavanje na radnom mjestu i mjere očuvanja radnih mjesta
za sezonske radnike nastoje poticati poslodavce da potrebe za
radnicima zadovolje upravo osobama iz evidencije HZZ-a.
Iako je na kraju dana odluka na svakom poslodavcu, prednosti i
mane prilikom odlučivanja o tome koga zaposliti, teže je
odvagnuti nego što se na prvi pogled čini.