Novotny očekuje da će ESB suspregnuti trend rasta inflacije ali, upozorava, ako će Vlade ovako intervenirati u suprotnom smjeru, tada će inflacija biti viša...
Dok traje sastanak ministra gospodarstva Davora
Filipovića s trgovcima, a u kojem su iz Konzuma već
potvrdili da će podržati Vladin prijedlog o vraćanju cijena većeg
dijela namirnica na razine s kraja prošle godine, upitali smo
ekonomista Damira Novotnyja je li takva mjera Vlade
uopće potrebna?
Iako će premijer Andrej Plenković rado reći da čini sve
kako bi očuvao standard građana, od rasta plaća preko pritiska na
trgovce i njihove marže, takve mjere nisu primjerene tržišno
orijentiranim ekonomskim sustavima, upozorava Novotny za
Net.hr.
Postoje daleko bolje mjere za kojima je Vlada mogla posegnuti,
pojašnjava Novotny, umjesto što čeprkanjem po cijenama artikala
kvari posao Europske središnje banke (ESB), tijela koje vodi
borbu protiv inflacije.
Kako drugi…?
“Neprimjereno je intervenirati na ovakav način i o tome govori
Europska komisija i Europska središnja banka (ESB) koja moli
vlade da ne interveniraju jer time poništavaju učinke njihovih
mjera”, kaže Novotny. “Inflacija se može smanjiti samo monetarnim
mjerama, ne fiskalnim”, pojašnjava dodajući da ESB-ova monetarna
politika podizanja kamatnih stopa ima za cilj smanjiti optjecaj
novca.
Primjer španjolske vlade, koji za usporedbu s Hrvatskom navode
neki naši mediji, nije dobar, kaže Novotny.
Španjolska je, istina, smanjila inflaciju intervencijom u cijene
energenata, smanjila je PDV na mnoge prehrambene proizvode (kao i
Hrvatska), a ograničili su i cijene najma. Međutim, za razliku od
Hrvatske koja je ogroman uvoznik bez vlastite proizvodnje,
Španjolska je veliki proizvođač.
Novotny navodi da u zemljama koje nemaju vlastitu proizvodnju
mjere poput onih iz Španjolske ne mogu imati učinka. Za primjer
navodi BiH koja, baš kao Hrvatska, nema dovoljno domaće
proizvodnje unatoč prirodnim resursima. Stopa rasta inflacije kod
njih je još veća nego u Hrvatskoj. Isti slučaj je i u Srbiji.
Navodi i primjer Grčke u kojoj je inflacija pala jer postoji
velika ponuda roba i turisti nisu bili spremni platiti visoke
cijene pa nije bilo takvog rasta cijena kao što je bio slučaj kod
nas.
Ili sve ili ništa
Političari, pojašnjava ekonomist, imaju drugačiji ritam i kraće
rokove od ekonomista te donose odluke u okvirima koji ekonomski
gledano ne moraju imati smisla.
“Meni je to razumljivo. Oni bi dobre prihode u proračunu da mogu
intervenirati kako oni žele. Međutim, viškove u proračunu je
trebalo usmjeriti na snižavanje javnog duga. Tako bi se smanjio
trošak financiranja, jer rastuće kamatne stope utječu i na
povećanje troška financiranja javnog duga. Nije ovo prvi put da
se svijet suočava s inflacijom. Zna se što treba učiniti.
Inflacija u SAD-u je došla na normalne razine, u eurozoni je
pala, u Hrvatskoj nije”, kaže Novotny.
Novotny očekuje da će ESB suspregnuti trend rasta inflacije ali,
upozorava, ako će Vlade ovako intervenirati u suprotnom smjeru,
tada će inflacija biti viša.
“Ono što se sada preporučuje je, kao u Njemačkoj, suzdržavanje od
horizontalnih mjera. Umjesto toga, Vlade mogu pomoći pojedinim
ugroženim skupinama. Mogu spustiti porezno opterećenje. Hrvatska
vlada je to napravila, ali ne do kraja. Intervencija mora biti
snažna, kratkotrajna i sveobuhvatna. Ili spustite PDV na sve
proizvode ispod 10 posto ili ne napravite ništa. Ovo nema
smisla”, upozorava Novotny koji se nada da će ulazak Hrvatske u
eurozonu ‘odraditi svoje’, pa između ostalog i u kontroli
političke samovolje.
Slušati preporuke, a ne po svom
“Eurozona je važan segment jer su unutar europodručja snažni
institucionalni okviri koji će ograničavati političare da
upravljaju nacionalnim ekonomijama kako žele. Da bi zaštitilo
euro, europodručje jača razne instrumente kontrole političke
samovolje. Političari koji upravljaju proračunima razbacuju višak
novca kad ga imaju, umjesto da štede, i obrnuto”, kaže Novotny.
Navodi i primjer Austrije koja ima sniženu stopu poreza na sve
prehrambene proizvode uključujući hranu za kućne ljubimce, slično
kao Slovenija te ‘trunku razuma’ njemačkog ministarstva
gospodarstva, koje je usvojilo prijedlog njihovog ekonomskog
instituta o spuštanju poreza na energente po kilovat satu.
To je bolje od spuštanja cijena za probranih 50-ak artikala,
ponavlja.
“Vlade to mogu učiniti. Ali borbu protiv inflacije vodi Europska
središnja banka, a ne nacionalne vlade pojedinih zemalja članica.
Moja bi preporuka bila da se slušaju preporuke ESB-a i Europske
komisije”, kaže Novotny.
Rast plaća dolijeva ulje na vatru
Zanimalo nas je i kako komentira podatak da su plaće u Hrvatskoj
rasle. Rast plaća, naime, koliko god bio pozitivan za građane,
nije učinkovita mjera u borbi protiv inflacije.
“Rast plaća uvijek dolijeva ulje na vatru”, upozorava i Novotny.
“U takvoj utrci se nikad ne dogodi da je rast cijena zaustavljen.
Rast plaća povećava kupovnu moć građana pa oni traže više roba, a
kako roba nema dovoljno s obzirom na tu potražnju, cijene rastu.
Da ima dovoljne količine svinjetine, mi sad ne bismo imali
problema s rastom cijena svinjetine. Prije je uvijek bilo
dovoljno ponude dok je, nasuprot tome, riba uvijek bila skupa jer
je nema dovoljno da zadovolji potražnju pa su ljudi spremni
platiti velike cijene, više nego u Italiji”, slikovito pojašnjava
Novotny.
Umjesto svega navedenog, treba pretrpjeti pad ekonomske
aktivnosti. ESB nastoji osigurati ‘mekano slijetanje’, a to bi im
čak moglo i poći za rukom. Međutim, mi u Hrvatskoj odgađamo taj
učinak ovakvim intervencijama, upozorava Novotny za
Net.hr.
Zaključno, što god ministar Filipović i trgovci dogovore danas,
moglo bi samo pogoršati situaciju. Ako mjere nisu cjelovite i
konkretne, poput mjere snižavanja PDV-a na sve proizvode, koristi
od njih nema, osim možda predizborne.