Ne živi se i ne preživljava samo od 30 artikala iz Vladinog 'zamrzivača'. Još je mnogo toga što ljudima treba i što kupuju, a čemu bi se cijene, nasuprot ovima, mogle razmahati
Vlada je prošloga tjedna proširila košaricu osnovnih artikala
kojima je zamrznula cijenu na 30, ubacivši u nju još ponešto mesa
(svinjski i juneći vrat), mesnih prerađevina (hamburger,
hrenovke), mliječnih proizvoda (jogurt, sir Gouda), povrća
(krumpir, mrkva, šareni grah), voća (limun, jabuke ‘gala’),
higijenskih potrepština (šampon, toaletni papir, higijenski
ulošci…) te još nekih potrepština omogućivši građanima da sa
svojim skromnim plaćama budu koliko toliko siti i uredni. No, ne
živi se i ne preživljava samo od tih 30 artikala iz Vladinog
“zamrzivača”. Još je mnogo toga što ljudima treba i što kupuju,
piše
Net.hr.
Relativno dobru vijest iz Vlade kvari najava da bi cijene u
trgovinama od 1. listopada opet mogle rasti. Naime, kako je u
ponedjeljak u RTL-ovom Danasu rekao Oliver
Vuletić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca, dio dobavljača
najavio je nove cjenike.
“Imamo najavu određenog dijela dobavljača. Njih osam su poslali
novi cjenik trgovcima za podizanje cijena od 1. listopada.
Primjerice, mliječna industrija je poslala svoj novi cjenik u
kojem je marža na ograničenim proizvodima jogurta od 180 i 200
grama u prosjeku od 3 do 5 posto”, kazao je Vuletić.
Hoće li to, ako se obistini, poništiti učinak novog
Vladinogprotuinflacijskog paketa mjera, pitali smo ekonomskog
analitičara Petra Vuškovića i
sindikalista Krešimira Severa. Vušković smatra kako
Vlada nikako ne bi smjela dopustiti “merkantilistima” (trgovcima)
da vode ekonomsku politiku države.
“Trgovina ne smije biti jedini pravi izvor narodnog bogatstva.
Čini mi se da se sve vrti oko trgovine. Udio osobne potrošnje u
BDP-u sugerira da smo razvili trgovinsku ekonomiju i da sada zbog
toga ispaštamo. Inflacija je opet porasla nakon što je više od
pola godine padala. Vladi preostaje da zaprijeti porezom na
ekstraprofit trgovaca. Pogrešno je s trgovcima pregovarati. To je
gubitak vremena. Jednostavno imaju uvijek bolje kalkulacije”,
kaže Vušković.
Konkretnije, ističe Vušković, 30 “zamrznutih” cijena proizvoda
trgovci mogu kompenzirati dizanjem cijena 30 proizvoda čija
cijena nije “zamrznuta”.
“Čak i ako to ne naprave, opet su marže toliko visoke da
zamrzavanjem cijena mogu zaraditi. Neki trgovci su već
‘snižavanje’ cijena iskoristili za marketinšku kampanju pa
pozivaju potrošače da kupuju kod njih. Opet se sve svodi na
zaradu. To je trgovački oportunutet i licemjerstvo. Ono što prije
nije bilo moguće, sada jest. Sada su “susretljivi” s dizanjem
cijena. Gdje je tu društvena ili socijalna odgovornost koju uči
njihovi menadžeri na raznim MBA-ovima s čijim se diplomama toliko
hvale? Ne treba zaboraviti i da su dobili PDV. Vlada im ga je
bacila u naručje. Neka razliku vrate narodu! Treba oporezovati
one koje zarađuju na inflaciji. Ovaj put treba biti oštar.
Intervecionizam je opravdan”, odrješit je Vušković.
Ništa manje odrješito nije reagirao ni Sever, predsjednik
Nezavisnih hrvatskih sindikata. On kaže kako je cijelo vrijeme
pozornost građana bila usmjerena na trgovine koje su ‘prva crta’
gdje kupujemo ono što nam treba, dok se za to vrijeme ispod
radara provlače oni koji su pumpali dizanje cijena – dobavljači.
Ako se pokažu točnima tvrdnje o novim, višim cjenicima nekih
dobavljača, bit će to – po njegovim riječima – ogroman
bezobrazluk.
“Apsolutno jedan bezobrazluk, bahatost, prepotencija i
nepoštivanje građana. Nije funkcija trgovine osigurati samo da
dobara ima, nego je isto tako funkcija trgovine osigurati da
dobra budu po povoljnoj cijeni. Ali to ne ovisi samo o trgovcima,
nego i o dobavljačima. Pa kad govorimo da su se mnogi itekako
‘nabrali’ prošle godine, ne govorimo samo o trgovini, nego i o
dobavljačima. Oni će uvijek naći nekakav razlog jer se ne žele
odreći visokih profita”, kazao je Sever dodajući kako očekuje da
se veliki trgovački lanci postave čvršće prema dobavljačima jer
mali trgovci to ne mogu.
Taj čvršći stav, kaže, veliki bi trgovački lanci mogli pokazati
uvjetujući dobavljačima da se “malo iskorigiraju”.
“U suprotnom, mogao bi im dogoditi pad potražnje, koji se već
sada pomalo vidi jer ljudi jednostavno ne mogu plaćati. Ako se
ovo s dobavljačima pokaže točnim, onda će to pokazati i do koje
su se mjere osilili i do koje mjere im nije stalo ni do čega osim
do profita. Da, u pitanju je vjerojatno i dio stranih dobavljača,
ali zar bismo trebali klečati pred njima? Sada je prigoda da se
naspram onih koji žele dizati cijene oni drugi ‘skuliraju’ pa da
se stvori neka ravnoteža”, mišljenja je Sever.
No, što ako prođu novi, viši cjenici dobavljača? Sever kaže da
preostaje bojkot.
“Treba ih bojkotirati onako kako su to učinili Talijani zbog
cijena tjestenine. Dok su cijene žitarica i brašna na svjetskom
tržištu padale, u Italiji je tjestenini cijena rasla pa su
građani, na poziv udruga, odazvali se bojkotu koji daje
rezultate. To treba početi raditi i ovdje, jer nje više u pitanju
žudnja za profitom, nego i nepoštivanje građana koji od njih
kupuju. Ispada da smo svi mi za njih opskrbljivači novca”,
poručuje Sever.
U igru bi se trebalo uključiti i nekoliko važnih igrača.
“Prije svega Vlada, zatim najveće trgovački lanci koji bi trebali
obaviti razgovore sa svojim dobavljačima i na kraju – Hrvatska
narodna banka. U obvezama HNB-a vrlo jasno stoji da je ona
nadležna i za stabilnost cijena. Hrvatske su plaće na dnu
Europske unije i jasno je da ne doprinose većoj potražnji i
potrošnji. Uza sve mjere imamo inflaciju koja je među najvećima u
EU i plaće koje su među najnižima. Očito je da nešto ne štima.
HNB je vrlo jasno pokazao da je glavnina inflacije, čak četiri
petine, zbog profitnih marži. Ne govorimo samo o rastu profitnih
marži u trgovini, nego u cijelom lancu u kojem najlošije prolaze
proizvođači i mi, krajnji kupci. Treba početi ozbiljno
razgovarati da se povećaju neki porezi ili uvedu novi. Pa onda
neka oni koji nisu obzirni plate državi koja će to vratiti
građanima”, poručio je sindikalist Sever, piše
Net.hr.