Po svemu sudeći, cijene su dosegnule plafon. No hoće li padati i koliko, vrlo je upitno.
Brojni građani u Hrvatskoj još nemaju riješeno stambeno pitanje.
Žive kao podstanari. Cijene su visoke, kamatne stope rastu i
teško se je uopće odlučiti kupiti nekretninu, piše
Net.hr. S druge strane, oni koji prodaju, pogotovo stare
stanove, digli su cijene kvadrata. Neizvjesnost među građanima
raste, a inflacija doslovno ‘pojede’ mjesečnu plaću. Ima li nade
da će se dogoditi drastična promjena na tržištu nekretnina?
Boro Vujović, osnivač i direktor tvrtke Opereta, za Net.hr je
rekao da ima jedna karakteristika koja se bilježi cijele 2023.
godine.
“Imamo lagani pad prometa u odnosu na prošlu godinu, a u isto
vrijeme imamo lagani rast cijena koji je skoro pa rekordan.
Vidjet ćemo sad na kraju. Možda će biti veći nego prošle godine.
Imamo manji broj transakcija što se tiče stranaca. Imamo to da je
ovo bila zadnja godina kad smo imali APN u ovom obliku koji je
bio dosad. Imamo da je ovo prva godina Schengena i eura koji su
isto imali utjecaja na stanje na tržištu nekretnina”, kazao je.
Veliki rast cijena u Čakovcu, Varaždinu…
Kada pričamo o nekom rastu cijena, naglašava Vujović, to se prije
svega odnosi na stanove, točnije na stambene nekretnine u koje
možemo uključiti i kuće i to pogotovo kada se govori o obali gdje
su one značajan portfelj u kupoprodajnoj masi.
“Što se tiče poslovnih prostora, njima nisu toliko rasle cijene
kao što je to sa stambenim prostorima. Kada pričamo o rastu
cijena, tu se prije svega misli na stambene prostore i prije
svega se misli na Zagreb i na obalu”, dodaje.
No, kaže Vujović da se to sada počelo preslikavati i na Osijek,
Čakovec, Varaždin, na neke druge dijelove Hrvatske koji su dosad
na neki način bili zapostavljeni.
“U određenim dijelovima koji nisu Zagreb ili obala počela je
rasti potražnja i cijene”, kaže.
Građevinska zemljišta također su atraktivna. “Broj kupoprodaja je
rastao u ishođenju građevinskih dozvola, što za investicijsku
gradnju, a što za osobne potrebe”, kaže Vujović.
“Uvijek stanovi imaju najveći broj prodaja u apsolutnim iznosima
i potražnja je najveća, ali kada imamo zemljišta postoji interes
koji premašuje ponudu”, kazao je Vujović dodajući da isto tako i,
kada su kuće u pitanju, za svim tim tipovima stambenih nekretnina
i potencijalno stambenih nekretnina potražnja je veća nego što je
ponuda.
Što nas čeka u 2024. godini
“Realno je da se vani vidi da je na tržištu prisutna recesija,
prije svega se to očituje na nama najvažnijim tržištima kao što
su Njemačka i Austrija, gdje je kupoprodaja drastično pala, preko
50 posto, ali cijene se nisu iskorigirale drastično, možda negdje
5 do 10 posto. I tamo su te kamatne stope jako visoke, više nego
kod nas, a bile su nekad duplo niže. Kada su naše bile niske,
njihove su bile još duplo niže”, kazao je Vujović.
“Naše gospodarske aktivnosti koje su vezane za obnovu od
potresa… Tu imamo situaciju da građevina radi, a znamo da je
građevina na neki način osnova gospodarstva. Sada naša
građevinska industrija funkcionira, radit će baš zbog potresa.
Imamo turističku sezonu, nadam se i sljedeće godine OK, tako da
ono što sada vidimo je da te kamate rastu. Nisam sada siguran
hoće li još rasti, i ako budu, ne bi smjele još puno, tako da je
izvjesno da će u sljedećoj godini doći do daljnjeg pada broja
kupoprodaja. Vjerojatno je da ćemo imati manji broj stranaca koji
će kupiti nekretninu sljedeće godine u Hrvatskoj. I ono što sada
mislim, je da je to to, da cijene više neće rasti, nego da smo u
ovom trenutku dosegli neke maksimume”, kazao je.
Korekcije na polovnim nekretninama
“Mnogi priželjkuju neke korekcije cijena. Moguće je da će biti
korekcija, ali ne cjelokupnog tržišta, nego nekih nekretnina,
pogotovo polovnih, koje su u ovom trenutku bile precijenjene zbog
velike potražnje, a male ponude i ljudi koji su pod svaku cijenu
htjeli investirati u nekretninu pa su bili spremni platiti i neke
iznose koji nisu baš realni. Takve situacije će se manje događati
u narednom periodu i sljedećoj godini. Tako da to znači određenu
stabilizaciju na tržištu nekretninu, što se tiče bar cijene”,
objasnio je Vujović.
No, kaže Vujović da se neće ponoviti 2009., kada smo imali prvo
kolaps investitora koji nisu prodali zbog loše strategije, a s
druge strane imali smo faktor ‘švicarca’ i ekonomske krize i
nezaposlenosti, gdje smo imali veliki pritisak na ljude koji su
kupili stanove da ih prodaju, jer nisu mogli financirati svoje
kredite jer su bili u problemima.
“Vi imate neki mali stan i kupujete veliki. Postavili ste cijenu
4000 eura po kvadratu. Ne možete prodati, već možete prodati za
3500 eura. Ali nećete prodati za 3500 jer nemate što kupiti i
onda nećete ništa raditi. Zato se neće dogoditi taj veliki
drastični pad cijena koji mnogi priželjkuju jer za tim nema
potrebe. Što sada, vi ćete prodati i idete na cestu, ne možete si
ništa kupiti. Tako da, bit će nekih korecija, ali ne globalnih, i
ne tako velikih”, zaključio je Vujović.