Predrag Štromar varaždinski je župan iz redova HNS-a. U jeku žustrih rasprava o budućoj reformi javne uprave Štromar iznosi stajališta o nužnoj decentralizaciji države, jačanju fiskalnog kapaciteta županija te efikasnosti korištenja EU fondova na regionalnom nivou za Poslovni.hr.
Kakvo je stanje gospodarstva u Varaždinskoj županiji? Osjećaju li se pomaci u odnosu na krizne godine?
– Povećan interes za ulaganje na području Varaždinske županije, pad nezaposlenosti, povećanje izvoza te smanjenje uvoza, rast BDP-a u prosjeku brže i više od državnog, izvozni suficit glavna su obilježja našeg gospodarstva. Pomaci se osjećaju i imamo razloga biti zadovoljni jer danas našu Županiju za ulaganja odabiru najuspješnije i najmodernije europske tvrtke. Samo u razdoblju od 2010. do 2014. godine, vrijednost investicija u našim poslovnim zonama iznosila je više od 155 milijuna eura kod čega prevladavaju greenfield strana ulaganja investitora iz Poljske, Norveške, Njemačke, Austrije, Italije i drugih zemalja, a u pripremi su i realizacije novih. Prema podacima o izvozu, u 2014. godini Varaždinska županija ostvarila je ukupan iznos od 6,7 milijardi kuna što je 8,51% udjela u ukupnom izvozu Republike Hrvatske, svaki je peti poduzetnik naše županije je izvoznik što je znatno više od nacionalnog prosjeka. Možemo slobodno reći da je naša, Varaždinska županija istinska perjanica hrvatskog izvoza. Bilo bi dobro da slične rezultate bičježimo u ostalim županijama, jer bismo tada kao država bili u puno boljem ekonomskom stanju. I vjerujem da bi se tada više bavili ekonomijom, poslovanjem a manje prošlošću i praznim pričama.
Što sve županija poduzima po pitanju razvoja poduzetništva, malih gospodarstava i obrta? Kako općenito županije mogu utjecati na razvoj investicijske klime i privlačenja investitora?
– Investitorima maksimalno izlazimo u susret. Imamo vrlo efikasnu administraciju, najbrže izdajemo dozvole. Županija smo s najotvorenijim proračunom, a uz to smo najkonkurentniji i najtransparentniji. Sve to utječe na ukupnu sliku županije, investicijsku klimu, a u konačnici smo i radi toga poželjna destinacija za ulaganje. Naš je zadatak daljnje privlačenje investitora i pozicioniranje na investicijskoj mapi s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih. Pritom znamo da je važno promovirati našu Županiju te ju marketinški pozicionirati kao investicijsku meku. No, činjenica je da su kod nas plaće još uvijek znatno manje od državnog prosjeka i svi naši napori idu u smjeru da se ovaj trend promjeni. Važno je da ih povisimo barem na prosjek državne razine što bi, naravno, dodatno utjecalo na bolji životni standard. Zato sustavno ulažemo u obrazovanje i već sad desetak posto srednjoškolaca dolazi iz drugih županija, a sveučilište Sjever sve je popularniji odabir. Naša je obveza postati regija znanja, obrazovni i sveučilišni centar gdje će mladi ljudi moći dobiti sva potrebna znanja i kvalifikacije, a kasnije i naći posao.
Varaždinska županija od nedavno ima u Muenchenu ured za privlačenje investicija. Koji su ciljevi Ureda i zašto baš Bavarska?
– Nastojat ćemo da Ured u Münchenu bude mjesto putem kojeg će svi zainteresirani moći dobivati sve potrebne informacije, na kojem će se uspostavljati prvi kontakti, te mjesto koje će u srcu Bavarske biti najbolji promotor prednosti ulaganja u sjevernu regiju. Jer Bavarski udio u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Njemačkom iznosi 25 posto i sigurni smo da imamo prostora ojačati tu suradnju te će aktivnosti ovog Ureda prvenstveno biti usmjerene promociji i povezivanju s namjerom da se uspostavi još bolja i kvalitetnija suradnja s Bavarskom na obostranu korist. Dugoročni planovi obuhvaćaju daljnje privlačenje investitora i pozicioniranje na investicijskoj mapi uz promoviranje naše kvalitetne radne snage, stimulativne radne atmosfere i pozitivne ulagačke klime i uvjeravanje da imaju odličnog partnera u lokalnoj upravi.
Najavljena je reforma javne uprave. Treba li Hrvatskoj u tom kontekstu teritorijalni preustroj?
– Kad govorim o teritorijalno preustroju uvijek dodajem i fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju. Jer raditi samo preustroj bez decentralizacije je kao skakutanje na jednoj nozi. Vezano za teritorijalni preustroj zalažem se da struka provede temeljitu analizu i predloži rješenje, da politika prethodno potvrdi da se neće miješati i obveže da predloženo stručno rješenje ide na potvrdu na referendum. Uvjeren sam da će predlagatelji preustroja imati na umu značajnu fiskalnu nejednakost među hrvatskim županijama, što je dimenzija koju svakako treba uzeti u obzir pri bilo kakvom pokušaju decentralizacije i regionalizacije.
Je li rasprava o broju županija irelevantna u kontekstu budućeg regionalnog preustroja? Koji su nužni preduvjeti da županije preuzmu ulogu nositelja razvoja u svojim sredinama?
– Jedna od ključnih stavki u tom procesu mora biti korekcija porezne politike i fiskalna decentralizacija jer to je preduvjet za županijsko preuzimanje uloge nositelja razvoja u svojim krajevima, neovisno o tome koliko ih je. Kako god da bilo, taj proces trebao bi biti polazišna točku za buduću preraspodjelu ovlasti i odgovornosti sa središnje na niže razine vlasti, s krajnjim ciljem približavanja svim građanima.
U smislu decentralizacije, postoje li ideje i prijedlozi kojim mjerama i zakonskim rješenjima se može učiniti regionalnu samoupravu efikasnijom?
– Činjenica je da je stupanj decentralizacije općenito vrlo mali u Hrvatskoj. Kada govorimo o financijskoj decentralizaciji, nisam zadovoljan s iznosima sredstava i načinom raspodjele koji trenutno dolazi u općine, gradove i županije i mislim da to svakako treba mijenjati. Zalažem se za financijsku decentralizaciju i povećanje udjela lokalnih i regionalnih jedinica u javnim prihodima i obvezama, ali sukladno tome i za veće odgovornosti lokalnih sredina na način da same upravljaju svojim razvojem, same raspolažu svojim sredstvima, ali i same snose odgovornost za svoje djelovanje. Jer onoliko smo moćni, koliko imamo financijskih sredstava kojima možemo raspolagati. Više novca, više autonomije, više ovlasti i više odgovornosti, to je po meni najvažnija tema, a ne samo broj JLRS-ova.
Može li regionalna razina preuzeti više ovlasti poput inspekcijskih nadzora ili upravljanja katastrima? Opći je stav svih županijskih uprava da bi spajanje katastra, gruntovnice te još nekih ureda državne uprave sa županijskim upravama otvorilo mogućnost bržeg i efikasnijeg rješavanja ‘papirologije’. Kako to argumentirate?
– Ne samo da može, nego i treba. Županije bi trebale dobiti veće ovlasti, npr. vođenje katastra, gruntovnice, inspekcijske nadzore, tako da bi reforma mogla ići u smjeru preuzimanju funkcija, poslova i zadaća koji su sada u nadležnosti ureda državne uprave po županijama. Tim više što je i sada nadležnost državnih ureda ograničena na vrlo mali broj upravnih poslova koji se mogu uspješno inkorporirati u nadležnosti županija, uz značajno smanjenje ukupnog broja zaposlenih i bez ikakva dupliciranja nadležnosti što je sada slučaj. Dosadašnje iskustvo područne (regionalne) samouprave pokazalo je da županije imaju kapacitete kojima mogu uspješno i učinkovito obavljati sve zadatke koje se pred njih postave. Primjerice, kod izdavanja građevinskih dozvola koje smo preuzeli 2008. godine, vidi se puno kvalitetniji rad.
Fiskalna potkapacitiranost svakako je jedan od problema županija. Kako poboljšati fiskalne kapacitete županija?
– Općenito, usmjerenost na porez na dohodak kao ključni prihod, uz učestale promjene u propisima koji uređuju isti, dovodi do “nereda” u planiranju i financiranju potreba županija, gradova i općina. Uz ovakve učestale intervencije u ovaj prihod od strane središnje države, a bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera onemogućuje provođenje planova regionalnog razvoja na nižim razinama, kroz ucrtane strateške dokumente. Općenito, postoji značajna fiskalna nejednakost među hrvatskim županijama i to je element koji treba uzeti u obzir pri bilo kakvom pokušaju decentralizacije i regionalizacije. Ukupni rashodi Varaždinske županije i njenih jedinica lokalne samouprave, među najmanjima su u RH, promatrano prosječno po stanovniku, što ukazuje na racionalno trošenje proračunskih sredstava. Međutim i uz ovakve uštede, financiranje javnih potreba, bez odgovarajućeg stabilnog ključa postaje upitno.
Investicijski ciklus
Kako koristite fondove EU? Mogu li županije biti efikasnije od države po tom pitanju?
– U našoj Županiji, djelomično i zahvaljujući EU fondovima nikada nije bio zabilježen ovako velik investicijski ciklus. Ovo se odnosi na projekt kanalizacije i odvodnje oborinskih voda ‘Aglomeracija Varaždin‘ vrijedan 680 mil. kuna, 3 mil. kuna za asistente u nastavi te projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta vrijedan preko 5 mil. kuna. Dosad su naše škole kao nositelji projekta ili kao partneri povukle oko 60 mil. kuna iz raznih fondova i programa. Samostalno smo educirali ravnatelje i profesore o korištenju EU fondova, zaključio je Štromar za Poslovni.hr.
