Direktor udruženja Zoran Andročec naglasio je kako izaslane hrvatske tvrtke ne izvlače radnike iz Hrvatske, nego ih povećanim prihodom koji radnici stječu u inozemstvu zadržavaju da s obiteljima ostaju živjeti u Hrvatskoj
S temama kako zadržati radnu snagu u Hrvatskoj, usmjeriti napore
još većem smanjenju nameta i rasterećenju gospodarstva te kako
povećati konkurentnost hrvatskih radnika i poduzeća koja posluju
na vanjskom tržištu, okupili su se na redovnoj godišnjoj
skupštini u četvrtak, 6. prosinca u Düsseldorfu u Njemačkoj
hrvatski gospodarstvenici, predstavnici nadležnih ministarstava i
diplomatsko-konzularnih predstavništva, komora, udruga
poslodavaca od kojih izdvajamo potpredsjednika Vlade RH i
ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga
Štromara, predsjednicu Hrvatske udruge poslodavaca
Gordanu Deranja, generalnog konzula RH u
Njemačkoj doc. dr.sc. Ivana Bulića, generalne
konzule iz Frankfurta i Stuttgarta Vedrana
Konjevoda i Ivana Sablića, savjetnike
ministra rada i mirovinskog osiguranja Dražena
Opalića i Matiju Kikelja, zatim
predstavnike poduzeća članica najvećeg i najstarijeg gospodarsko
– interesnog udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu Ingra-Det,
njih 40 pretežno iz građevinskog sektora koji zapošljavaju 2500
radnika.
Glavne
okosnice rasprave na konferenciji koju tradicionalno
organizira Ingra-Det bile su problemi oko gospodarske atmosfere
koja postaje sve negativnija za daljnji razvitak poslova, gorući
problemi poput iseljavanja i problem manjka hrvatske radne
snage, pogoršanje uvjeta rada za poduzeća koja na europska
tržišta šalju izaslane radnike, uvođenje stimulativnih
mjera poput međunarodne rente i trećeg stupa plaćenog od
poslodavaca.
Generalni konzul dr. sc. Ivan Bulić uvodno je
pozdravio nastojanje kroz poslovnu zajednicu Ingra-Det, koju su
stvorili naši gospodarstvenici koji rade u inozemstvu, da se
snažnije djeluje na njemačkom tržištu, da se štiti naš radnik, da
naše tvrtke nesmetano posluju i privređuju.
Tonči Vanjak, direktor Viadukta za Europu pozvao
je predstavnike hrvatskih institucija da podrže naše izaslane
firme i radnike pred promjenama oko detašmana i direktive, da se
iseljavanje radnika zaustavi preko njih.
– Petnaestak godina govorimo o mjerama koje moramo poduzeti da bi
se podržale hrvatske firme koje ujedinjene mogu izaći na strana
tržišta i da se radnici zadrže da žive u Hrvatskoj – rekao je
Vanjak.
Direktor poslovnog udruženja Ingra-Det Zoran
Andročec govorio je o radu udruženja te poslao poziv
Vladi RH za postizanjem konsenzusa po pitanju stvaranja
pozitivnog poslovnog okruženja, poboljšanja statusa izvoznih
tvrtki te podizanju konkurentnosti Hrvatske s ciljem povećanjem
prava radnika.
Andročec, koji je značajno dan ranije izjavio da samo onaj koji
se reformira i pomiče može opstati, progovorio je i o problemu
iseljavanja radno sposobnog stanovništva.
Poslodavac za stvaranje sigurnosti radniku treba pomoć
države
– Poslodavac ne može sam stvoriti cjelokupnu sigurnost svom
radniku. Šaljemo apel Vladi, potreban je bolji socijalni sustav
države te reforme u svim resorima, a posebice razvoj znanja,
obrazovanja i unapređenje tehnologije – rekao je Andročec i
naglasio kako izaslane hrvatske tvrtke ne izvlače radnike iz
Hrvatske, nego ih povećanim prihodom koji stječu u inozemstvu
zadržavaju da s obiteljima ostaju živjeti u Hrvatskoj.
– Veliki problem je što radnici koji rade za naša poduzeća u
inozemstvu, odnosno izaslani radnici, zbog nepovoljne situacije u
Hrvatskoj, uzimaju obitelji, napuštaju Hrvatsku te prelaze na rad
u njemačke tvrtke ili pak žele ostati u našim tvrtkama, ali na
njemačkom ili austrijskom osiguranju, ukazao je direktor jedinog
ovakvog poslovnog udruženja naših poduzeća u Njemačkoj Zoran
Andročec.
Osvrnuo se i na dolazak krize.
– Očekujemo da će u sljedećoj godini doći do financijske krize,
ne nužno ekonomske. Mi kao Hrvatska nećemo odmah biti pogođeni,
međutim, kad se ona produbi, osjećat ćemo je puno dublje i
detaljnije. Po parametrima još se nismo oporavili od krize koja
nas je zahvatila 2007. godine. Akutni i kronični problem su
nedostatak radne snage i pad ukupne strukture industrije – rekao
je između ostalog na konferenciji Zoran Andročec.
Na
konferenciji u Düsseldorfu, ministar Predrag
Štromar izjavio kako je informirao sve poduzetnike
kako su u srijedu donijeli zakon o udžbenicima, što je
preduvjet da kurikularna reforma zaživi.
– To smo trebali učiniti prije 20 godina. Nakon toliko godina
pričanja, pokrenula se reforma obrazovanja kojom ćemo obrazovanje
približili tržištu rada – mišljenja je potpredsjednik Vlade
Predrag Štromar koji je čestitao poslovnom udruženju Ingra-Det na
nastojanju da naši radnici u inozemstvu budu zadovoljni. Naglasio
je kako se ove godine iz EU fondova povuklo 37 posto više novaca
od planiranih sredstava te da će u narednom periodu biti puno
posla za građevinski sektor u Hrvatskoj.
– Novi natječaji izlaze na tjednoj bazi – rekao je Štromar.
Podignut neoporeziv dio na 7.500 kuna
– Ostvaren je suficit državnog proračuna u visini 2,7 milijardi
kuna, donesen paket poreznih rasterećenja, povećava se plaća,
raste BDP, a ostvarili smo tek dio od plana i ciljeva koje ova
Vlada ima. U dogovoru s poslodavcima podižemo neoporezivi dio
prigodnih nagrada sa 2.500 kuna na 7.500 kn, a mjera je stupila
na snagu prije koji dan.
Andročec je na konferenciji najavio sastanke sa predstavnicima
Vlade koje poslodavci smatraju neizbježne u procesu zaštite prava
hrvatskih radnika. Isto tako, hrvatske firme koje udružene
posluju u sklopu poslovnog sustava Ingra-Det u Njemačkoj i EU
traže mjere i zaštitu nakon pedeset godina rada u inozemstvu.
Pohvalio je govor potpredsjednika Vlade Štromara o njezinim
nastojanjima ulaganja u školstvo.
Gordana
Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta i Hrvatske
udruge poslodavaca, opetovano šalje poruku kako je stanje u
hrvatskom gospodarstvu dramatično, nedostatak radne snage je
ogroman i sve više ugrožava daljnji razvoj zemlje, a prijeti i
opstanku brojnih tvrtki. Glavna tema njezinog govora bili su
reformski prijedlozi hrvatskih poslodavaca. Iz HUP-a su
zadovoljni konsolidiranjem javnih financija, smanjene su kamate
što se odrazilo pozitivno i na poslodavce, ali je situacija još
daleka od onog što ima naša konkurencija, ali dobar početak i
smjer kojim je Vlada krenula. Smatra kako su nam rak rana
područje zdravstva, mirovinskog, tržište rada, obrazovanje i
sudstvo.
Deranja je izjavila kako je zadovoljna održanom konferencijom
Ingra-Det udruženja, te je naglasila problem nedostatka
kvalitetne radne snage u Hrvatskoj. U Njemačkoj je prisutna
velika konkurencija, kao i odljev radne snage.
Dugoročno
se ne isplati prelaziti njemačkim poduzećima za jedan euro
veću satnicu
– U Hrvatskoj moramo usmjeriti napore da zadržimo radnu
snagu te informirati radnike, da za jedan euro veće satnice
kod njemačkih firmi, naši radnici dugoročno gube puno više.
Njemačke mirovine također u budućnosti nisu bajne. Uvođenjem ove
direktive što se sve može desiti u godinu dana možemo samo
naslućivati. Ako radnici prijeđu na zdrastveno i mirovinsko
osiguranje u Njemačkoj koliko će naši fondovi od toga izgubiti? –
zapitala se Deranja te pozvala prije nego što do toga dođe da se
radnici ne rasipaju, da u Njemačku dolazimo organizirano, da
obitelji ostanu u Hrvatskoj i da se njihova primanja vrate s
njima u Hrvatsku.
Savjetnici
ministra rada i mirovinskog sustava Dražen
Opalić i Matija Kikelj govorili su o
temi izmjenama direktive o izaslanim radnicima te promjenama koje
predstoje. Cilj izmjene direktive je osigurati da upućeni radnici
imaju jednaka prava u pogledu plaća i radnih uvjeta koja imaju
domaći radnici. Trenutno upućeni radnici imaju pravo na minimalnu
plaću, uključujući prekovremeni rad, sukladno zakonodavstvu
države domaćina. Kad upućivanje traje dulje od 12 mjeseca, na
upućenog radnika bi se trebalo primijeniti cijelo radno
zakonodavstvo države članice domaćina, države u koju se upućuje
radnik, ako je to povoljnije za upućenog radnika. Republika
Hrvatska planira implementirati Direktivu u zadnjem kvartalu
2019., krajnji rok je 30. srpnja 2020. godine. Nastavlja se
porezna reforma i s datumom 1.1.2019. godine dolazi do promjena.
Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na poreznu
osnovicu sad se po stopi od 36% obračunava ne na iznos iznad
17.500 kuna, kao što je bio slučaj do sada, već na dohodak iznad
30.000,00 kuna. Od iduće godine dolazi i do rasterećenja
inozemnog dohotka. Priznavat će se plaćeni doprinosi koji nisu
umanjivali inozemni dohodak, pojednostavljuje se oporezivanje
osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost u inozemstvu te se
nudi mogućnost da porezni obveznik bira da poreze plaća sukladno
hrvatskim poreznim propisima. Dohodak ostvaren u inozemstvu
preuzimat će se na način kako ga je utvrdila druga država. U
praksi će to značiti da porezni obveznik može odabrati povoljniji
porezni tretman, primjerice porezni obveznik može izabrati da
prikaže dohodak kako ga je utvrdilo švicarsko porezno tijelo, s
tim da je topli obrok u Švicarskoj isplaćen kao neoporezivi
dohodak.
Poduzetnici
Zlatko
Sova i Harun
Bajramović u svojim su govorima ukazali o vrlo važnoj
biti skorašnjeg prelaska na obnovljive izvore energije te
praćenju modernih tehnologija u sektoru i poduzećima. I mnogi
ostali progovorili su za govornicom o temama koje zanimaju naše
poduzetnike.
Ovom
prigodom dodijeljena su jubilarna priznanja i zahvale radnicima
koje su dobili Marija Ana Weichelbaum i
Marko Orec, a koje su im uručili Štromar,
Andročec i čelnik Ingre Igor Oppenheim.
VIDEO IZJAVE
Izjava potpredsjednika Vlade RH i ministra graditeljstva i
prostornog uređenja Predraga Štromara na redovnoj godišnjoj
konferenciji poslovnog udruženja INGRA-DET u Düsseldorfu
Izjava nakon održane tradicionalne godišnje konferencije
poslovnog udruženja INGRA-DET direktora Zorana Andročeca.