Jedinstveni sustav u Hrvatskoj govori hrvatski i njegove su mogućnosti primjene i u turizmu, trgovini, ugostiteljstvu...
Puno fizičkog rada i vještina u sastavljanju komponenti i enorman
mentalni napor s primjenom stručnih znanja doveli su do
Barice. Ili – rodila se B.A.R.I.C.A., u
Varaždinu, na Fakultetu organizacije i
informatike (FOI), ‘krštena’ kao umjetna inteligencija,
otac je prof. dr. Markus Schatten s FOI-ja, a
‘majka’ bivša studentica Tajana Šokec, piše
Poslovni.hr.
Za njen dolazak na svijet zaslužan je i cijeli tim znanstvenika i
studenata unutar AILaba na FOI-ju. ‘Biće’ o
kojem pišemo punim je imenom, na engleskom, Beautiful
ARtificial Intelligence Cognitive Agent (akronim
B.A.R.I.C.A.), tj. kognitivni agent za umjetnu inteligenciju.
‘Živi’ u holu varaždinskog faksa gdje informira studente i ine
posjetitelje o mjestima u učionici, profesorima, rasporedu…
– Glavni i odgovorni ‘krivac’ za nastanak sustava je
Tomislav Kotnik, glavni urednik časopisa Vidi
koji me za konferenciju BIG3 zamolio da održim predavanje o
umjetnoj inteligenciji. Pitao me je li moguće da koristim
nekakvog atraktivnog avatara /chat bota/umjetnu inteligenciju.
Nakon traženja rješenja koja nisu bila zadovoljavajuća, odlučio
sam implementirati vlastitu umjetnu inteligenciju koja će sa mnom
pričati na hrvatskom na predavanju. Jedan neprospavani vikend
kasnije osvanula je prva verzija Barice. Sustav sam pokazivao
kolegama i studentima kod kojih je pobudio veliki interes. U
laboratoriju za umjetnu inteligenciju fakulteta (AILab) doradili
smo ga i proširili, a ni Uprava nije ostala imuna na ‘Baričin
šarm’, tako da je dobila službeno ‘radno’ mjesto na fakultetu –
objašnjava idejni tvorac prof. SchatteN,
obvezno ističući zasluge svih u timu, kao i spomenutu
Tajanu Šokec, koja je za prilagodbu Barice
dobila i rektorovu nagradu.
Schatten je sam implementirao okvir sustava, a to je zahtijevalo
najprije hadrversku preinaku koja je podrazumijevala i svojevrsni
tesarski rad. Nabavljen je stari ormarić za šminkanje, tzv. psiha
kakve su bile u spavaćim sobama, stari televizor, bakelitni
telefon i računalo.
Većinom od recikliranih dijelova
– Nešto sam kupio rabljeno preko oglasa, nešto našao na otpadu,
sve je u potpunosti dakle od recikliranih dijelova, osim monitora
koji je kupio fakultet. Psihu sam popravio, uklonio ogledalo, TV
rastavio i skratio, ugradio monitor, telefon rastavio, spojio
slušalice na kabel za računalo i montirao na psihu, sve prebojio
u bijelo kako bi se dobio kvazi shabby chic i retro look, dakle
fizička inkarnacija stvarala se mjesec i pol – govori varaždinski
profesor, dopunjavajući da je softverski dio, intelektualniji,
trajao oko pola godine i da se ideja i dalje razvija.
Tehnološki i softverski gledano, Barica, ili ipak B.A.R.I.C.A.,
ali u svakom slučaju imena poznatog na sjeveru Hrvatske, s
aluzijom na dobru i gostoljubivu domaćicu, ima sustav za
pretvaranje ljudskog govora u tekst (engl. text to speech),
sustav za procesiranje prirodnog jezika (natural language
processing), sintetizirani govor (speech synthesis), generirani
video izraz lica i usana (lip sync, animacija napravljena alatom
iz obične statične slike), bazu znanja o fakultetu, spojku na
servise FOI-ja i grafičko sučelje.
B.A.R.I.C.A. je otvorenog koda, a jedna od važnijih joj je
značajki da radi na hrvatskom jeziku, što je bio i glavni razlog
njezina nastanka, jer takvi sustavi vrlo rijetki, ističe ovaj
predavač na Katedri za teorijske i primijenjene osnove
informacijskih znanosti FOI-ja.
Ima svojih ograničenja
– Nemam informaciju o tome da postoji neki slični sustav u
Hrvatskoj u visokoškolskim ustanovama – dodaje. Barica
odgovara na četiri pitanja, kao osnovna pomoć studentima i to joj
je glavna funkcija, no Schatten kaže da ima dosta veći vokabular.
A i funkcije kudikamo veće.
– No, on nije uveden u ovu instancu na fakultetu, a u planu je
implementirati još dosta pitanja koja studenti ili drugi mogu
postaviti. To nije komercijalan projekt, no može ga se koristiti
bilo gdje gdje treba odgovoriti na jednostavna pitanja. Jedan
vrlo interesantan potencijalni slučaj korištenja može biti u
muzejima gdje se može omogućiti da posjetitelji izravno
razgovaraju s povijesnim ličnostima, slikarima, umjetnicima, kao
što su to napravili u muzeju Salvadora Dalija na Floridi. Mogu
zamisliti upotrebu u turizmu, ugostiteljstvu, maloprodaji, na
koncertima, predstavama ili prikazivanju filmova – tvrdi
varaždinski profesor.
Neizostavno je pitanje može li Barica ili možda neki budući
‘Š.T.E.F.’ postati ‘profesor’ i tako zamijeniti njega i
druge ljude?
– Zasad samo djelomično. Tehnologija agenata za razgovor poput
B.A.R.I.C.A.-e i umjetna inteligencija općenito ima svojih
ograničenja. Puno toga možemo, ali puno više još ne možemo.
(Dobar) sustav može održati predavanje pa i reagirati na pitanja
studenata vezana uz gradivo, ali ne može reagirati na
nepredviđene situacije ili kreativno rješavati novonastali
problem. Iako se čini da je tehnologija umjetne inteligencije
jako blizu inteligenciji čovjeka, još smo vrlo daleko od toga. To
dakako ne znači da se uz pomoć umjetne inteligencije ne mogu
izvesti vrlo korisni sustavi – zaključuje prof.dr. Markus
Schatten za
Poslovni.hr.