Najteži udarac mirovinski su fondovi zapravo pretrpjeli kada je izbila pandemija
Nakon puno godina rastućih prinosa, mirovinskim fondovima u
svijetu i Hrvatskoj ove je godine pošlo naopako jer je utjecaj
pandemije obezvrijedio ušteđevine koje građani drže na njihovim
računima.
Od početka siječnja do danas štednja zaposlenih, koju po zakonu
uplaćuju u drugi mirovinski stup u Hrvatskoj, izgubila je
prosječnih 2,3 posto vrijednosti, prema podacima Hrportofolija,
piše Novi list. Ta nepovoljna vijest odnosi se na
više od dva milijuna hrvatskih građana i građanki koji su članovi
i članice jednog od četiri obvezna fondova u drugome mirovinskom
stupu, a to su fondovi Allianz, Erste Plavi, PBZ Croatia
osiguranje i Raiffeisen.
Prema podacima Hrportofolija, indeks Mirex B – koji prati
prosječnu vrijednost mirovinske štednje, a pokriva više od 95
posto svih štediša u drugom stupu – od početka godine do 3.
kolovoza izgubio je 2,29 posto.
Obvezni mirovinski fondovi kraj prošle godine su dočekali s
ušteđevinom od 113,6 milijuna kuna, prema podacima Hrvatske
agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). S obzirom na
spomenuti pad vrijednosti Mirexa B, to znači da su koronavirus i
posljedice pandemije ove godine hrvatskim štedišama pojeli oko
2,6 milijardi kuna novca odvojenog za starost. Gubici različitih
mirovinskih fondova od počeka siječnja, naravno, nisu jednaki i
kreću se od 1,05 posto u Allianzu do 4,47 posto u Erste Plavom
(kategorija B).
Državne obveznice
Najteži udarac mirovinski su fondovi zapravo pretrpjeli u prvom
tromjesečju, kada je izbila pandemija i kada su svjetske burze
doživjele potop, s padom vrijednosti dionica poduzeća 20 do 30
posto. No, u drugom tromjesečju vrijednosti na burzama, pa i
mirovinske štednje, počele su se oporavljati i nadoknađivati
gubitke s početka godine – usprkos tome što su hrvatsko i
svjetsko gospodarstvo doživjeli zastoj i što je BDP Europske
unije u drugom kvartalu pao gotovo 15 posto u odnosu na isto
lanjsko razdoblje.
Sreća u nesreći jest to što su mirovinski fondovi u uskomešane
dionice na burzama uložili »samo« 17 posto ušteđevine hrvatskih
građana u drugom stupu. Dvije trećine njihove štednje, više od 66
posto, drže u državnim obveznicama, uglavnom onima koje izdaje
hrvatsko Ministarstvo financija. Državne obveznice najmanje su
rizične za ulaganja, jer se njihove cijene i prinosi kolebaju
daleko manje od dionica poduzeća.
Građane koji vjeruju u laku zaradu Hanfa je pozvala da ne ulažu
svoj novac na internetsku platformu www.eurotrades.com, koja
trguje rizičnim ugovorima za razlike, takozvanim CDF-ovima. Hanfa
poziva građane da »ne prihvaćaju ponude za trgovanje njihovih
prodajnih predstavnika«, jer ta internetska platforma nema
odobrenje za rad u Hrvatskoj. Nije poznato, kaže, tko stoji iza
te internetske platforme i ima li uopće licenciju za rad u nekoj
drugoj zemlji.
Kod takvih nelicenciranih pružatelja usluga vrlo često se radi i
o nekom obliku prevare ulagatelja, kaže Hanfa, upozoravajući
građane da im u slučaju prevare nitko neće nadoknaditi štetu.
Povoljna je vijest da su mirovinski fondovi u posljednjih godinu
dana ipak u tankom dobitku, jer je vrijednost Mirexa B u
proteklih 12 mjeseci prosječno porasla 0,57 posto, prema podacima
Hrportofolija.
Neki u plus, neki u minus
Međutim, dok su fondovi Allianz i PBZ
CO svoju štednju povećali oko 1,3 posto, Erste Plavi i
Raifeissen otišli su u blagi minus. Otvoreno je pitanje hoće li
se vrijednost mirovinske štednje oporavljati, ili će stvari
krenuti nizbrdo.
Predstavnici mirovinskih fondova stalno objašnjavaju da se
građani ne trebaju uzrujavati zbog poremećaja koji povremeno
dovode do pada vrijednosti štednje. U dugoročnom razdoblju ona
raste. Primjerice, unatoč krizi iz 2008. godine i slomu na
burzama, prosječna godišnja stopa rasta mirovinske štednje u
Hrvatskoj od 2002. do danas iznosila je 5,4 posto (u
najraširenijoj kategoriji B), prema podacima Hanfe. Radi se o
nominalnom prinosu štednje, koji je u stvarnosti manji, jer nije
uračunat utjecaj inflacije u proteklim godinama.
Na kraju prve polovine godine obvezni mirovinski fondovi u
Hrvatskoj imali su ušteđevinu od 112,9 milijardi kuna, prema
izvješću Hanfe za lipanj, koja navodi da je u prvih šest mjeseci
Mirex kategorije B porastao 1,68 posto. Gubitke nisu zabilježili
samo obvezni fondovi u drugom stupu.
Prema Hrportofoliju, svi dobrovoljni mirovinski fondovi u trećem
stupu, koji su otvoreni za sve građane – u Hrvatskoj takvih
ima osam – od početka godine zabilježili su minuse u rasponu
od 0,66 do 7,3 posto, a najčešće od oko četiri posto. Dobrovoljna
štednja za mirovinu nije u Hrvatskoj jako popularna pa je ukupna
ušteđevina u otvorenim dobrovoljnim fondovima na kraju lipnja
iznosila 5,07 milijardi kuna.