Iz Europske koalicije onkoloških bolesnika
(ECPC) ukazali su na nejednakosti u ranom otkrivanju raka diljem
Europe, navodeći primjer kako je petogodišnje preživljenje nakon
onkološkog liječenja u istočnoeuropskim državama 52% za razliku
od zapadnoeuropskih u kojima je taj postotak 63%, dakle na Zapadu
pacijenti imaju gotovo 10% veću šansu. U CEE regiji neke
inovativne terapije se čekaju i preko 1000 dana u odnosu na
zapadne države EU, odazivi na nacionalne programe su niski, a
smrtnost za nekoliko sijela raka je viša kod istočnih država EU.
Brojni pokazatelji očigledno ukazuju na velike razlike u
prevenciji raka i onkološkoj skrbi između država članica, ali i
unutar njih samih. Te se nejednakosti očituju u dostupnosti
preventivnih programa, stopama ranog otkrivanja raka, dijagnozi,
dostupnosti inovativnim lijekovima i suvremenim metodama
liječenja, preživljenju te mjerama za poboljšanje kvalitete
života onkolokih bolesnika i preživjelih od raka. Kako su
predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i EU
Povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides više puta istaknule,
Europski plan protiv raka jasno ističe da su te nejednakosti među
državama neprihvatljive u Europskoj zdravstvenoj uniji koja
nastoji zaštititi sve te da u Europskoj uniji ne bi smjeli
postojati pacijenti s rakom “prvog reda” i “drugog reda”…”
Uzevši u obzir da mnoge države u Srednjoj i Istočnoj Europi imaju
podjednake probleme kao i Hrvatska, u suorganizaciji Ministarstva
zdravstva Republike Hrvatske i Health Hub-a (prvog regionalnog
think tanka za zdravstvo), organiziran je međunarodni High Level
Policy Forum “Addressing Cancer Injustice in CEE Countries” na
temu nejednakosti i nepravde u dostupnosti svim razinama
onkološke skrbi u odnosu na zapadne države koje imaju bolju
statistiku i ishode liječenja, uz predlaganje novih rješenja i
strategija za budućnost, predstavljanje najboljih praksi i
mogućnosti iskorštavanja europskih fondova za smanjenje
nejednakosti u prevenciji i liječenju raka s naglaskom na
dostupnost inovacijama. Ovaj Forum organiziran je povodom
Europskog plana borbe protiv raka, programa Next Generation EU,
hrvatskog Nacionalnog strateškog okvira protiv raka te
Nacionalnog programa probira i ranog otkrivanja raka pluća.
Partneri Foruma su respektabilne organizacije: European Cancer
Organisation, European Cancer Patient Coalition, Centre for
Innovation in Medicine InoMed, EFPIA (European Federation of
Pharmaceutical Industry and Association, Central European
Collaborative Oncology Group (CECOG), uz podršku hrvatskog
predstavništva Europske komisije i Europskog parlamenta.
Ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš je prilikom otvaranja
Foruma istaknuo: “Suorganizacijom ovog važnog High Level Policy
Foruma na temu nejednakosti u onkološkoj skrbi za države Srednje
i Istočne Europe, želimo poslati snažnu poruku zajedništva i
Europe koja raste, povezuje, okuplja, štiti svoje građane, Europa
koja je asertivna i otvorena prema susjedstvu i globalno. Upravo
su ovi postulati bili temeljni stupovi povijesnog hrvatskog
predsjedanja Europskom unijom i zato se ova konferencija danas i
organizira na mjestu odakle je krenula, u ne tako idealnim
uvjetima pandemije, konkretna europska akcija za borbu protiv
raka! I zato smo danas ovdje, te smo ponosni biti regionalni
lider u ovakvom zdravstveno-političkom narativu, uz mnogobrojne
respektabilne partnere, od Europske komisije i Parlamenta, do
brojnih udruženja civilnog društva i onkoloških pacijenata, kako
bismo i mi dali svoj obol misiji zdrave, stvarne, osnažene i
digitalne Europe u kojoj građani ne umiru od raka.”
“Danas smo željeli poslati tri snažne poruke. 1) Ono što ne
mjerimo, ne možemo niti popraviti ili napraviti- dakle učinkovita
onkološka skrb mora se prilagoditi podatkovnoj revoluciji i
digitalnoj transformaciji koja prati ishode i učinkovitost
intervencija, od prevencije do liječenja. 2) Inovacije
nemaju smisla ukoliko im pacijenti nemaju dostupnost- u doba
revolucionarnih otkrića koji mijenjaju tijek raka nepravedno je
imati velike razlike “u iščekivanju” takvih inovacija među
državama od 100-1000 dana. Onkološkim bolesnicima svaki dan je
važan, neovisno gdje žive u Europi. 3) Nijedan dionik
zdravstvenog sustava ne treba biti usamljeni otok- važno je kroz
ovakva događanja biti proaktivni dionik europskog
zdravstveno-političkog ekosustava; Hrvatska istovremeno može puno
toga kvalitetnoga i pokazati EU (poput eKartona i screening
programa za rak pluća), ali i usvajati dobre europske primjere”,
istaknula je Anita Galić iz Health Hub-a.
Na ovom Forumu više puta je istaknuta potreba izmjene najboljih
praksi diljem država EU, a upravo je Hrvatska u duhu novih
smjernica EU za rano otkrivanje raka predstavila svoj Nacionalni
program za probir i rano otkrivanje raka pluća koji provode već
dvije godine i istinska su inspiracija ostalim državama
članicama. “Ovo je prvi nacionalni program za probir i rano
otkrivanje raka pluća (op. najvećeg europskog “raka ubojice”) na
području Europske unije. Do sada je CT-om niske doze zračenja
snimljeno više od 10 000 snimaka visokorizičnih osoba te je
maligna bolest potvrđena u njih 104. Ono po čemu se Hrvatski
Nacionalni program izdvaja je potpuna digitalizacija i
implementacija umjetne inteligencije u očitavanju CT snimki te
vodeća uloga liječnika obiteljske medicine u probiru, naručivanju
i praćenju sudionika Programa. Na međunarodnoj Konferenciji
“Screening for Lung Cancer” koja se održala u rujnu ove godine u
New Yorku (SAD), Hrvatski nacionalni program izdvojen je kao
primjer uspješnog screening programa ne samo po dizajnu već i po
rezultatima!”, istaknule su dr. Kristina Krpina i dr. Ivana
Kuhtić iz tima akademika Miroslava Samaržije koji je idejni
začetnik Programa uz podršku Ministarstva zdravstva.
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica je povodom ovog
Foruma komentirala hrvatski screening program raka pluća:
“Europska komisija pozdravlja hrvatsku inicijativu i pozdravlja
inovativni duh. Ovakva razmjena najboljih praksi među državama
članicama pomoći će u borbi protiv raka u EU-u!”
Pritom ne smijemo zaboraviti na Hrvatsku kao neprepoznatu
globalnu kolijevku zdravstvene pismenosti, još od doba Andrije
Štampara, kako je istaknula prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić
Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja pri Medicinskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, naglašavajući zdravstveno
prosvjećivanje kao važan čimbenik u smanjenju nejednakosti i
poboljšanju ishoda.
Na Forumu je eurozastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol
prezentirao kako iskoristiti potencijal europskih fondova za
smanjenje nejednakosti u onkološkoj skrbi, a uz brojne stručnjake
i sudionike Foruma svoj doprinos dali su i Ognian Zlatev
(voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj), direktor
European Cancer Organisation Mike Morrissey, voditeljica EU
politika pri European Cancer Patient Coalition Adela Maghear,
prof. dr. sc. Jeliazko Arabadjiev (Bugarska) iz
Mission Board for Cancer Mission Europske komisije, Ivana
Cattaneo (voditeljica EFPIA Oncology platforme), Marius Geanta
(Rumunjska) iz InoMed-a i platforme ReThink Health. vrhunski
hrvatski kliničari prof. dr. sc. Stjepko Pleština, prof.
dr. sc. Eduard Vrdoljak, prof. dr. sc. Marko Jakopović i doc. dr.
sc. Fadi Almahariq, predstavnik pacijenata prof. Ivica Belina te
stručnjaci na području data-intelligence-a u zdravstvu Igor
Lerman, dr. sc. Damir Ivanković i Ana Sofia Carvalho.
Na kraju je ministar Beroš zaključio: “Osnažujemo prevenciju,
reformskim mjerama i preventivnim zdravstvenim pregledima borit
ćemo se protiv nezaraznih kroničnih bolesti među kojima je i rak.
I to radimo ukorak s Europom koja je iznjedrila inicijative
Healthier Together za borbu protiv nezaraznih kroničnih bolesti i
EU Plan protiv raka. Kao što smo pozvali i tijekom predstavljanja
reforme, želim i danas prenijeti glasnu poruku i poziv na akciju
svima onima koji mogu dati doprinos zdravijoj sutrašnjici – važno
je okupljati, a ne izazivati podjele, važno je inspirirati i
učiti od najboljih kako bismo svi jednako napredovali, važno je
iskoristiti potencijal europske vizije i europske obitelji kako
bismo imali zdraviju budućnost EU, važno je investirati u
zdravstveno prosvjećivanje kako bismo imali građane koji se
odazivaju na preventivne preglede i spasili svoje živote na
vrijeme, važno je u duhu tehnološkog razvoja integrirati na
vrijeme digitalna rješenja koja iskorištavaju na pametan način
podatke u interesu što boljih ishoda liječenja i važno je
iznositi probleme s kojima se suočava čak i EU (u smislu loše
zdravstvene statistike), ali i za njih ponuditi konstruktivna
rješenja!”