Novi Bađunov ciklus slikarskim jezikom progovara o mitologiji i folkloru našega kraja.
Mladi varaždinski likovni umjetnik Mihael Bađun izložbom svojih radova pod nazivom Folk predstavit će se domaćoj publici u srijedu, 23. travnja, u izložbenom salonu palače Sermage, s početkom u 19 sati.
Izložba objedinjuje njegova najnovija slikarska ostvarenja nastala tijekom 2024. godine. Kako stoji u najavi, motivski se temelje na etnografiji, odnosno lokalnoj mitologiji i folkloru.
Mihael Bađun rođen je 1996. godine u Varaždinu. Akademski naziv magistra edukacije likovne kulture stekao je 2021. godine, završivši diplomski studij Likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom profesorice Ines Krasić. U svojem radu bavi se stripom, slikarstvom i ilustracijom. Izlagao je na dvadesetak grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te na četiri samostalne izložbe. Kreator je autorskog strip-albuma Abadon kao i nekolicine kraćih objavljenih stripova, ilustrirao je naslovnice knjiga te je autor murala u javnom prostoru. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2021. godine. Živi i radi u Varaždinu.
Kepec, Ogenj, Stric-vujc…
Zašto “Folk”? Što je poveznica tih radova osim vremena nastanka?
Tijekom rada na ovom slikarskom ciklusu javila mi se ideja da svaki naziv slike svedem na neki osnovni pojam, tako nastaju radovi: Kepec, Ogenj, Urok, Stric-vujc, La zattera, Niskop, Klet, Avet i Coprnice. Skladno toj ideji, odlučio sam i naziv izložbe svesti na pojam koji je najbolje opisuje – Folk. Tematika ciklusa nadovezuje se na folklor i mitologiju lokalnog varaždinskog kraja s izraženim osobnim pečatom. To su priče koje su mi u mladosti pričali baka i djed, a koje sam kasnije nadogradio čitajući dostupnu literaturu i bilježeći običaje koji su mi bili zanimljivi. Kombinacija fikcijskih priča i stvarnih zapisa iz dostupnih zbornika dovela je do kraćeg “scenarija” koji je bio početna točka za planiranje slikarskih radova. Tim sam scenarijem obuhvatio sedam karakterističnih priča koje sam prenio na slikarska platna, koristeći slobodnije asocijacije i atmosferu tog vremena kao glavne vizualne okosnice.
Nastavak “Bakine priče”
Je li taj ciklus izrastao iz “Bakine priče”, za koju si dobio i nagradu? Što te najviše privlači u lokalnoj mitologiji i folkloru?
Taj je ciklus izravan nastavak Bakine priče, nagrađenog rada koji mi je ujedno pružio mogućnost da izradim ovaj novi ciklus slika. Kako je Grand Prix nagrada uključivala i samostalnu izložbu u Galeriji Kranjčar u Zagrebu, dobio sam priliku raditi na nečemu što sam oduvijek želio – slikarskoj seriji velikih formata. Ubrzo sam zaključio da je rad Bakina priča samo zagrebao tematiku koja mi je izrazito zanimljiva, pa sam iz tog razloga odlučio razraditi motive Bakine priče. Time proširujem narativ lokalnih običaja starine, uz kombinaciju nadnaravnih elemenata i lokalnih “beštija” poput coprnica, aveta ili patuljaka.
Izlagao na reprezentativnim izložbama
Izlagao si na dvadesetak grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te četiri samostalne izložbe. Koje izložbe bi izdvojio kao reprezentativne?
Izlagački se aktivno predstavljam od 2018. godine, a unutar tog razdoblja bilo je nekih zaista reprezentativnih grupnih izložbi na koje sam stvarno ponosan. U inozemstvu bih svakako izdvojio izložbu Monochrome (2022.), održanu u The Chauncey Stillman Gallery u Connecticutu, SAD. Tamo sam izlagao uz fantastičnu ekipu autora, od kojih neki – poput Stevena Assaela, Amaye Gurpide ili Alexa Kanevskog – predstavljaju sam vrh suvremene figurativne scene. U Hrvatskoj bih izdvojio izložbu Erste fragmenti 19 (2023.) u Laubi, koja mi je donijela nagradu, te izložbu 7. bijenale slikarstva (2023.) u Domu HDLU, koja predstavlja presjek najboljih domaćih slikara, a gostovala je i u Varaždinu, što mi je iznimno drago. Od samostalnih izložbi izdvojio bih Abadon u galeriji Zlati ajngel te Folk u galeriji Kranjčar, koja će sada napokon biti predstavljena i varaždinskoj publici.
Publika odlično prihvatila Abadona
Osim po slikarstvu, poznat si i po radu na stripu. Kako si zadovoljan reakcijom publike na “Abadon”? Što kaže strip-zajednica? I kad će najavljeni drugi dio “Abadona”?
Rad na stripu pruža mi iznimno zadovoljstvo jer stvarno mislim da taj medij autorima pruža velike izražajne mogućnosti. No, rad na stripu je ujedno i dugotrajan te monoton posao. Meni u cijelom tom procesu svježinu osigurava mogućnost “skakanja” između slikarstva, stripa i ilustracije. Prema vlastitom iskustvu, izuzetno mi se dobrim pokazalo izlaženje iz ustaljenih principa i zone komfora, što mi je omogućilo stilski i tehnički napredak. Publika je odlično prihvatila strip-album Abadon, a prva knjiga je, čak i nakon dotiska, pred samim istekom zaliha. Abadon me neočekivano uključio u zajednicu domaćih strip-autora i omogućio gostovanja na brojnim strip-festivalima. Trenutačno radim na drugom dijelu Abadona, koji je ponovno dobio financijsku potporu Ministarstva kulture. Okvirni plan objave drugog dijela je 2026. godina, a ja ću dati sve od sebe da se taj plan i ostvari!
Klijenata ne nedostaje
Baviš se i ilustriranjem. Vidjeli smo da si radio vizuale za bend Dobri duhovi, autor si naslovnice nove zbirke poezije Snježane Tramburovski… Koliko često radiš takve projekte?
Od listopada prošle godine zaposlen sam kao vanjski suradnik na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno sam otvorio i obrt za umjetničko stvaralaštvo pod nazivom eklektik. To mi je otvorilo vrata poduzetničkom pristupu i omogućilo suradnju na izvrsnim projektima. Moram priznati da su narudžbe u posljednje vrijeme doista redovite, a posebno mi je drago što je moja kvaliteta prepoznata i što klijenata ne nedostaje. Sve to omogućuje mi da živim pretežno od vlastitog stvaralaštva, što mi je oduvijek bilo ostvarenje sna.
U rujnu u – europski grad stripa
Koji su planovi za dalje?
Ova je godina ispunjena autorskim projektima, izložbama i raznovrsnim suradnjama. Putem natječaja Ministarstva kulture dobio sam priliku otići na rezidencijalni boravak u Francusku – u Angoulême, europski grad stripa – gdje ću boraviti cijeli rujan. “Karijera” se razvija onako kako treba – organski, kroz produkciju novih radova, sudjelovanje na izložbama i prijavljivanje na natječaje. U budućnosti bih se volio okušati u novim izazovima, poput sudjelovanja u produkciji animacija, filmova ili videoigara. Ukratko, plan mi je nastaviti s radom i razvijati vlastite kreativne potencijale!
