Vjeruje se da su čipku u Lepoglavu prije više stoljeća donijeli pavlini. Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom te je, zahvaljujući vrijednim rukama čipkarica, izrada čipke postala tradicija pomno čuvana sve do današnjih dana.
Iako se u lepoglavskom kraju već stotinama
godina čuju zvuci drvenih batića kojima vješte žene (i pokoji
muškarac) izrađuju nematerijalno kulturno blago pod zaštitom
UNESCO-a, posebno je uzbuđenje, ponos i radost prisutno kod
čipkarica za vrijeme trajanja Festivala čipke.
A kako i ne bi kad su upravo one zaslužne što je iznimno složeno
umijeće izrade lepoglavske čipke prijenosom s koljena na koljeno
do danas ostalo sačuvano u svom izvornom obliku.
Festivalska događanja posvećena profinjenim nitima čipke se u
rujnu organiziraju već 23 godine, a ovaj put
bogatom izložbenom postavu doprinose čipke pristigle u Lepoglavi
iz čak 16 zemalja svijeta i 11
čipkarskih središta Hrvatske.
Domaćini se predstavljaju izložbom ‘Čarobna čipka’, ističe
upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke Karmen
Šoštarić navodeći kako se posjetitelji mogu sve do
nedjelje upoznati s poviješću čipkarstva u svijetu, razgledati
tradicijske čipke iz opusa Danice Bresler, te replike povijesnih
kostima s originalnom lepoglavskom čipkom.
No, ove je godine napravljen i svojevrsni iskorak u izradi
postava – osmišljene su i izrađene haljine od žice.
– Muškarci su nam rekli da je nemoguće izraditi haljinu od žice,
zato su vrijedne žene napravile ne jednu, nego četiri haljine u
roku šest mjeseci! Tri su izrađene od metalnog pletiva različite
debljine i čvrstoće, a četvrta je izrađena od inoks žice debljine
0,4 milimetra koja se slobodnim vezom vezla oko krojačke lutke.
Stotine metara takve žice je utrošeno kao i tjedni i tjedni rada.
Na kraju je na haljinu od žice aplicirana originalna lepoglavska
čipka koju je izradila čipkarica Vesna Težak –
istaknula je lepoglavska umjetnica Snježana
Varović koja se publici predstavlja i s tijarama
ukrašenim čipkom koju je izradila čipkarica Ankica
Škvarić, zatim s modnim nakitom i keramikom s motivima
lepoglavske čipke.
Razgledati se mogu i instalacije od platna s otisnutim
tradicionalnim motivima lepoglavske čipke s podlogom od ratana,
ali i metalne haljine. Čipkane motive na jednoj od njih izradila
je vremešna Štefica Migač koja se ređenjem čipke
bavi od 1946. godine odnosno od svoje 12. godine.
– Za izradu čipke trebate batiće, konac, ‘gumbašnice’,
‘heknarlin’, škarice, korpicu i ‘dedeka”‘. Bez njega ništa! –
šali se čipkarica kojoj unatoč godinama nije prestala čipkati pa
ovo umijeće i danas prenosi na mlađe generacije.
Po prvi puta na Festivalu čipke se može vidjeti i rezultat
simbioze lepoglavske čipke i samoborskog ‘kraluša’. Zaslužna za
to je dugogodišnja čipkarica Štefica Špiljak
koja je u dva mjeseca izradila dva ‘kraluša’ od čipke.
Ideja je potekla od jednog romantičnog Samoborca koji je htio
iznenaditi suprugu.
– Gospodin redovito dolazi na Festival čipke, te je htio
iznenaditi suprugu za rođendan s nečim autohtonim. Ideja je pala
na čipkani samoborski kraluš koji izgleda jako efektno – ističe
Štefica Špiljak navodeći kako je izrada čipke u
njenoj obitelji već tri generacije. No, kako kaže, samo od čipke
se ne može živjeti pa je unatoč svojim znanjima i vještini
zaposlena na pola radnoga vremena.
Izrada lepoglavske čipke je vrlo zahtjevna i spada u red visoko
kvalitetnog tekstilnog proizvoda. Vrlo složena tehnika iziskuje
vješte ruke koje igrom batića stvaraju rafinirane oblike tanke
poput paučine, te veliku spretnost i strpljenje čipkarica.
Kako to izgleda možete vidjeti ovoga vikenda u Lepoglavi.