Predavanje pod nazivom Životnije, ljudi i knjiga: Od bestijarija do vrlina i mana, koje pripremila je Antonija Zaradija Kiš.

U sklopu Srijede u Muzeju 16. ožujka u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin (Franjevački trg 10) održava se predavanje pod nazivom Životnije, ljudi i knjiga: Od bestijarija do vrlina i mana, koje je pripremila prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš. Suorganizator programa, priređenog uz Mjesec frankofonije, je Francuski klub u Varaždinu.

U predavanju će biti riječi o važnosti bestijarija kao jedinstvene srednjovjekovne životinjske „enciklopedije“, čiji se sačuvani primjerci danas nalaze u velikim europskim knjižnicama, a najviše ih je u Francuskoj. Izrada bestijarija uvelike je utjecala na njegovu veliku popularnost te utjecaj i na druge književne ostvaraje. U tom smislu detaljnije će se razmatrati talijansko djelo Fiore di virtù, njegova europska rasprostranjenost i razlog višestoljetne popularnosti. Predavačica će se posebno osvrnuti i na hrvatski srednjovjekovni književni prostor te rukopisnu i izdavačku tradiciju ovoga europskog bestselera.

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Napomena: Program se održava uz provedbu propisanih/preporučenih epidemioloških mjera, a emitirat će se i uživo na medijima: Facebook stranicama GMV-a, Varaždinski.hr, Magic Net i TV kanal Magic Net. Snimka programa trajno je dostupna na YouTube kanalu GMV-a.

O predavačici:

Prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš, filologinja i folkloristica, studij slavistike završila je na pariškoj Sorbonni, na kojoj je obranila i svoj magistarski rad. Doktorirala je 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od  1983. do 2000. godine radila je u Staroslavenskom institutu u Zagrebu, a od 2000. godine je u Institutu za etnologiju i folkloristiku, danas u zvanju znanstvene savjetnice.

Članica je nekoliko međunarodnih i domaćih kulturno-znanstvenih udruga i utemeljiteljica znanstveno-stručne udruge Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska, sastavnice Mreže europskih kulturnih centara sv. Martin iz desetak država EU-a. Sudjelovala je na mnogim znanstvenim skupovima u Europi i održala niz javnih predavanja i tribina diljem Hrvatske. Objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja filologije, paleoslavistike, glagoljaštva te kulturne animalistike, kojom se intenzivno bavi posljednjih nekoliko godina.  

Autorica je i urednica desetak autorskih i suautorskih knjiga, među kojima su Knjiga o Jobu u hrvatskoglagoljskoj književnosti; Šimun Greblo i njegovo Tumačenje Muke Kristove iz 1493.; Sveti Martin: kult sveca i njegova tradicija u Hrvatskoj; Glagoljaška Muka Kristova, Putovima europske nematerijalne baštine u 21. stoljeće: sv. Martin simbol dijeljenja.