'Ovaj Brechtov komad velik je zalogaj, ali mislim da će to biti jedna posebna predstava', kaže intendantica Senka Bulić.

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu u petak, 24. veljače, u 19,30 sati održat će se premijera predstave 'Majka Hrabrost i njezina djeca' u režiji Krešimira Dolenčića. Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika. U veljači su na rasporedu još dvije izvedbe, 25. veljače i 26. veljače, u 19,30 sati.

'Majka Hrabrost i njezina djeca' jedno je od najpoznatijih djela Bertolta Brechta, ujedno i najpoznatiji antiratni dramski tekst. U komadu napisanom 1938/39., a praizvedenom u Zürichu 1941., Brecht 'prokazuje' plejadu likova u dugom i iscrpljujućem ratu koji se odvija tijekom 16. stoljeća, prikaz je to pojedinaca koji žive u skladu sa zlom koje ih okružuje, djelujući u suprotnosti s moralnim načelima. Način preživljavanja uglavnom je dehumaniziran pa gotovo i nema dramskog lica čiji se postupci mogu opravdati. Ana Fierling, prozvana Majka Hrabrost, je antijunakinja: ratna profiterka, krijumčarka za vrijeme 'bogougodnog' vjerskog rata koja se ratom hrani, upreže svoju djecu u kola kako bi skupo prodala robu.

Sadržaj se nastavlja...

- Uopće ne treba spominjati zašto danas raditi komad o ratu kao trgovini, o ljudima koji pristaju na rat. Ne samo o ratu kao trgovini, ne samo kao o nečem što je nas male ljude snašlo, nego o nama malim ljudima koji na to pristajemo, s tim se suočavamo i mislimo da to valjda tako treba biti. Mutter Courage nije tragičan junak, nije nikakva tragična heroina, nego ona trguje, ona pristaje na rat. Ona jest žrtva i mi smo svi žrtve visokih ratnih profita iz potrebe i želje stjecanja moći. Mi to jesmo, ali mi na to i pristajemo - navodi redatelj Krešimir Dolenčić obrazlažući razloge rada na ovom tekstu.

Brechtovo kazalište, i kazališni komadi i teorija, imalo je snažan odjek u svjetskim kazalištima. Bilo je hvaljeno, osporavano, prevođeno. Redatelj Dolenčić, kao i ostatak ansambla, naglašava zahtjevnost ovoga djela. 

- To je vrlo težak, dramatičan komad. Ima sve elemente jedne ozbiljne tragedije. Međutim, ne želim da publika s predstave izađe u depresiji, nego, kao što to Brecht i traži, da počne razmišljati i odluči ne ponavljati greške koje se događaju na pozornici. Likovi na sceni svi su zapravo žrtve. Brecht voli napisati velike glavne junake, moćnike, kraljeve, no u ovome komadu nema nikoga od njih, u njemu su sve mali ljudi, tipizirani karakteri - kuhar, vojnik, kurva, svećenik - i oni su žrtve rata koji negdje oko njih postoji i nikad nije prestao. On ga je zato i smjestio u 30-ogodišnji rat u 16. stoljeću. Vjerojatno nakon 20 godina više nitko nije znao zašto je počeo. Međutim, četvrtina radno sposobnog muškog stanovništva Europe poginulo je u tom ratu. Dakle, besmislica, jednako kao što i danas zbrajamo žrtve ratova, gdje ljudi postaju statistika. E, pa, ovdje je riječ o nekom protivljenju tome - objašnjava Dolenčić.

Ulogu Majke Hrabrost tumači Ljiljana Bogojević. Dolenčić napominje da je za ovo djelo nužno u ansamblu imati dovoljno jaku glumicu za tu ulogu.

- Već kad smo radili 'Cigle svete Elizabete' meni je palo na pamet da ovdje treba raditi 'Mutter Courage', zato što imaš Ljiljanu Bogojević u kazalištu. Tako to jest, treba ti jedna velika, jaka osobnost koja može iznijeti jednu takvu ulogu, jednu od najžešćih ženskih uloga uopće u dramskoj literaturi 20. stoljeća - kaže redatelj.

S ocjenom da je riječ o teškoj ulozi slaže se i Ljiljana Bogojević.

- Ja sam se s ovim djelom upoznala još u vrijeme studija. Ima tri prekrasne ženske uloge. Kad sam bila mlada, htjela sam igrati Kattrin, kad sam bila u srednjim godinama, htjela sam igrati Ivette, kad sam došla u zrele godine, htjela sam igrati Mutter Courage. I, evo, želja mi se ispunila. Ali, to nije garancija nizašto. Tek kad sam počela raditi, shvatila sam koji je to zadatak, koliko je to komplicirano i koliko je zahtjevna ta brehtijanska dramaturgija i način glume. Mi smo je uvijek stavljali u opreku s metodom Stanislavskog; u tom pristupu se uživljavaš emocionalno, poistovjećuješ se s ulogom, dok Brecht uvijek ima neku distancu. No ovdje je cijelo vrijeme prisutna izmjena između te distance i ulaženja u tragediju. Jer ta majka doživljava tragediju. Onda se moraš odmah 'iskopčati' pa onda dođe jedan song koji to nekako sve poništi i onda se opet vratimo u tu tešku muku. Moram priznati, ovako iskreno, da mi je jako teško. Nije da se žalim, nadam se da ću izvući, ali nisam se nadala da će biti toliko teško - opisuje iskustvo rada na predstavi Ljiljana Bogojević.

Iako je Majka Hrabrost antijunakinja, Bogojević joj je, kaže, nastojala pristupiti tako da nađe opravdanje za njezine postupke: 

- Brecht se zalagao za malog čovjeka. I ja sam nekako pokušala obraniti tu ženu koja, na neki način, žrtvuje svoju djecu. Možda je Brecht htio reći da je majčica Njemačka 1939., kad je to napisao, žrtvovala svoju djecu. Djeca Majke Hrabrost su divna; jedan sin je hrabar, jedan je pošten, kći je empatična... Ta djeca pogibaju zbog njezinih nepromišljenih poteza. Ali ipak sam morala donijeti živo biće na scenu, majku koja tijekom tih ratnih godina jednostavno pokušava preživjeti. A da li mi to danas svi ne pokušavamo? Da. 

Intendantica HNK u Varaždinu Senka Bulić podsjetila je da se na dan premijere održavaju antiratni prosvjedi, što dovoljno govori o trenutku u kojem živimo i kako je ono povezano sa sadržajem djela. 

- Sve to što se događa, odražava se na sve nas. Ovo je važna tema, nosi je veliki redatelj Krešimir Dolenčić, imamo Ljiljanu Bogojević kao glumicu koja je rođena za taj komad, i svi ostali glumci stvarno su fantastični te mogu nositi taj težak materijal. On je istovremeno i intelektualan, jer se ne ide do kraja u emocije, već se proizvodi mišljenje u gledalištu. Publika je ta koja treba proživjeti i intelektualno osvijestiti, a opet se mora donijeti ta vrstu drame. Zato je to teško. Rijetko kad teatri izvode Brechtove komade, jer su teški. A tome treba dodati i posebne zahtjeve prema glazbenicima, koje mnogi teatri ne mogu iznijeti. Ovaj komad velik je zalogaj, ali mislim da će to biti posebna predstava - rekla je Senka Bulić.

Autor teksta:  Bertolt Brecht

Autor glazbe:  Paul Dessau

Prevoditelj: Antun Šoljan

Prevoditelj stihova: Ivan Ivica Krajač

Redatelj: Krešimir Dolenčić

Scenograf: Miljenko Sekulić

Kostimografkinja: Martina Ptičar

Oblikovatelj svjetla: Deni Šesnić

Oblikovatelj zvuka: Zlatko Milec

Glazbeno vodstvo: Ivan Josip Skender

Korepetitor: David Vuković

Asistent scenografa: Darko Avar

Asistent redatelja: Tim Hrvaćanin

Ansambl predstave:

Anna Fierling zvana Mutter Courage: Ljiljana Bogojević

Eilif, njezin prvi sin:  Marinko Leš

Emental, njezin drugi sin:  Zdeslav Čotić

Kattrin, njezina kći: Dea Presečki

Zapovjednik: Robert Plemić

Kuhar Peter zvani Lulek: Barbara Rocco

Yvette Pottier: Hana Hegedušić

Kapelan: Branimir Vidić

Vojnici, regrutari, stražari: Filip Eldan, Nikša Eldan

Oružar: Filip Eldan

Špijun: Nikša Eldan

Pukovnik u kolicima: Mladen Jerneić Grof Erdödy

Orkestar: David Vuković (klavir), Stjepan Vuger (harmonika), Jelena Geček (flauta), Melanija Gradečak (flauta), Tomislav Ratković (truba), Suzana Komanić (udaraljke)

Autor fotografija: Marko Ercegović