POVRATAK VAMPIRIZMU

‘POVIJEST PAUČINE’ Boris Perić u svojoj novoj knjizi bavi se najcrnjim hororom – politikom

Perić popularizira i hrvatskoj javnosti otkriva zanimljivu činjenicu vezanu uz vampirske legende ovoga kraja...

Nedavno je iz tiska izašla 20. knjiga poznatog varaždinca sa
zagrebačkom adresom, Borisa Perića, pod nazivom
‘Povijest paučine’ i kako to već obično biva s njegovim djelima,
naišla na vrlo dobre kritike što čitatelja, ali i ostalih kolega
književnika i pisaca.a6192ef3d34449e79036d6403a162161.jpg?v=1

U toj se knjizi Perić ponovno vraća dobro poznatom motivu njegova
književnog opusa, vampirizmu, zbog kojeg je i postao poznat
široj javnosti još 2006. godine kada objavljuje roman
‘Vampir’.

Naime, upravo tim romanom Perić popularizira i hrvatskoj javnosti
otkriva zanimljivu činjenicu vezanu uz vampirske legende ovoga
kraja. Mnogi su do čitanja tog romana mislili kako je domovina
vampira Rumunjska, točnije Transilvanija te kako Hrvatska nema
nikakve veze s vampirima.

Perić je iskoristio sasvim slučajno otkrivenu informaciju koju je
doznao još za vrijeme studentskih dana. Tada je, listajući knjige
vezane uz nejegov studij germanistike i filozofije, naišao na
priču o Juri Grandu – istarskom
vampiru, čiju je predaju 1689. zapisao slovenski
putopisac Johan Weichard Valvasor.

– O Juri Grandu se jako puno pisalo i to
moram, bez ikakve lažne skromnosti reći, tek nakon mog
romana ‘Vampir’. Na Gradovu sam predaju naišao sasvim slučajno,
prilikom spremanja svoje studentske sobe. Pronašao sam priču u
knjizi Hermanna Hessea, koju sam kao student
germanistike morao kupiti. Nakon nekog sam vremena rekao sam
sebi ‘Ajde da vidimo kaj tu ima’ i ubrzo
počel čitati o nekom vampiru u nekom mjestu koje se
zvalo Isterreich, u nekom gradu koji se
zvao Mitterburg. Trebalo mi je neko vrijeme da
skužim da se radi o Istri, odnosno da se radi o
Pazinu. Nakon toga me je dijelio tek mali korak
od otkrivanja cijele priče – prisjetio se Perić.

U Hesseovoj knjizi navode se i koordinate Pazina, odnosno malog
mjesta u njegovoj blizini, sela Kringa, u kojemu se događaj
i zbio. Koordinate su izračunate u tadašnjim austrijskim miljama
koje su u mnogočemu drugačije od današnjih.

Periću je trebalo malo vremena da uvidi tu činjenicu te je sam
pronašao mjesto najpoznatijeg hrvatskog vampira.

– Izgleda da je Grando čekal da ga nađem – zaključuje Perić.

Po svemu sudeći, predaja o Juri Grandu bila je inspiracija za,
kako kaže sam autor, paletu fantastičnih tekstova, pa ubrzo nakon
‘Vampira’, objavljuje i ‘D’annunziev kod’, koji
također tematizira vampirizam, ponovno se dotičući, među ostalim,
Jure Granda.

No, da ne bi došlo do zabune i što će vjerojatno razočarati mnoge
poklonike horor žanra, Perić se vampirizmom koristi u prenesenom
značenju, koristeći ga kao motiv za, kako on to voli reći,
‘politički ritual’, u kojem vlasti koriste praznovjerje i neukost
ljudi kako bi postigli svoje političke ciljeve.

Tzv. ‘žrtveni jarac’ bio je i sam Jure Grando,
koji je poslužio tadašnjem županu Mihi Radetiću,
koji nakon što uz pomoć svojih ljudi ‘ubije’ vampira obećava
stanovništvu da ih više nikakvo zlo neće snaći. Niti kuga, niti
neimaština, obećanje koje je tadašnjim mještanima Kringe, nakon
Uskočkih ratova dobro došlo.

– Znači, imamo tamo nekog lokalnog župana koji sebi mora
učvrstiti vlast kako zna i umije jer Uskočki je rat završio i
Istra je ono, da ne velim u čemu, pa mu se ljudi iseljavaju.
Njemu u tom momentu dolazi činjenica kako tamo neki vampir
opsjeda svoju udovicu i razne druge ljude. On tada okuplja svoju
bulumentu odvažnih časnih muževa, pronalaze Granda u grobu i
nakon podosta peripetija, odrežu mu glavu. I taj župan Radetić
tek tada može reći – zlo je riješeno, zlo je odagnano, možete se
vratiti kući – objašnjava Perić.

No bez obzira na središnju temu političkih, naravno pokvarenih
ciljeva pojedinaca koji do vlasti dolaze zahvaljujući ljudskoj
gluposti, čemu svjedočimo i danas, Perić ipak ne izostavlja
elemente natprirodnih situacija, čudnovatih koincidencija koje
svakog čitatelja njegovih knjiga jednostavno tjeraju na čitanje
do samog kraja.

Ista je situacija i s ‘Poviješću paučine’ u kojoj se autor
zadnji put obračunava sa vampirom Jurom.

– Naime, kad sam gledao predstavu Istarskog narodnog kazališta u
Puli – ‘Vampirska kronika Jure Grando’, u režiji Damira
Zlatara Freya
, koja tematizira upravo tematiku
političkog rituala kroz prizmu vampirizma, rekel sam sam sebi:

– Ništa, sad idem napisat tu zadnju knjigu na tu temu da jedanput
završim s tim. Žao mi je za sve poklonike horora, jer ovo je
horor samo po vanjskoj formi, po unutarnjoj se bavi najcrnjim
hororom svih horora – politikom.

Što se zaprao dogodilo s prevoditeljem koji na rubu
egzistencije živi u zgradi jednog zagrebačkog kvarta, koji se
spletom čudnih okolnosti nađe u prilično neobičnoj situaciji, te
kakve to veze ima sa najpoznatijim i za sad jedinim istarskim
vampirom, doznajte u Perićevoj, novoj knjizi – romanu ‘Povijest
paučine’.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije