Riječ je o reinterpretaciji izložbe Vojna krajina održane 1981. godine u Hrvatskome povijesnome muzeju u Zagrebu, na kojoj se ista tema, nakon gotovo četrdeset godina, prezentira kroz više od 240 izložaka.
U utorak, 16. travnja, u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin
(Franjevački trg 10) u 12 sati otvara se povijesna
izložba Povratak u Vojnu krajinu, kojoj su, uz
varaždinski muzej, suorganizatori Hrvatski državni arhiv,
Hrvatski institut za povijest i Hrvatski povijesni muzej.
Realizaciju projekta sufinancirali su Ministarstvo kulture RH i
Grad Varaždin.
Riječ je o reinterpretaciji izložbe Vojna krajina održane 1981.
godine u Hrvatskome povijesnome muzeju u Zagrebu, na kojoj se
ista tema, nakon gotovo četrdeset godina, prezentira kroz više od
240 izložaka, ali i sadržajima putem suvremene multimedijske
tehnologije, čime se ponovno želi ukazati na važnost
vojnokrajiške povijesti te na fenomen ove povijesne cjeline kako
u hrvatskoj, tako i u europskoj historiografiji.
Ovim izložbenim projektom naglašava se značaj Vojne krajine za
povijesni razvoj Hrvatske, njezina uloga u obrani hrvatskih i
europskih zemalja od prodiranja osmanske vojske na ovaj prostor,
specifični način ratovanja krajišnika (mali rat odnosno gerila),
važnost organizirane stalne vojske, udio krajišnika u njoj,
svakodnevni život stanovništva na ovom području te posebno značaj
Varaždinskoga generalata u cjelokupnoj obrani s obzirom na to da
je Varaždin, kao zapovjedno središte te tadašnji politički,
upravni i društveni centar Hrvatskoga Kraljevstva, imao ključnu
ulogu u organizaciji Vojne krajine. O tome govori i pet tematskih
cjelina na koje je izložba raspoređena: Osmanski prodori na
teritorij Hrvatske, Vojna krajina kapetanijskog tipa (od početka
16. do sredine 18. st.), Vojna krajina pukovnijskog tipa (od
sredine 18. st. do 1881.), Svakodnevni život Vojne krajine
(gospodarstvo, školstvo, svakodnevica) i Sjedinjenje Vojne
krajine s građanskom Hrvatskom.
Radi cjelovitijeg prikaza teme na izložbi je zastupljena građa iz
brojnih hrvatskih i nekoliko inozemnih baštinskih ustanova, a to
su: Gradski muzej Varaždin, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski
državni arhiv, Muzej Dvor Trakošćan, Hrvatski školski muzej,
Zavičajni muzej Stjepan Gruber u Županji, Posudionica i radionica
narodnih nošnji u Zagrebu, Kriegsarchiv, Haus-, Hof- und
Staatsarchiv u Beču i Landesmuseum Joanneum / Landeszeughaus u
Grazu.
Autori stručne izložbene koncepcije su muzejska savjetnica
Spomenka Težak i kustosica Nataša
Mihinjač iz Gradskog muzeja Varaždin te kustos
Mislav Barić iz Hrvatskoga povijesnog muzeja.
Autori stručnih tekstova u popratnom katalogu, opremljenom
bogatim slikovnim prilozima, su dr. sc. Vedran
Klaužer i dr. sc. Alexander Buczynski
iz Hrvatskog instituta za povijest.
Glavni cilj izložbe je promidžba hrvatske kulturne baštine i
spoznaja o razvoju i značaju Vojne krajine ne samo za lokalnu i
zavičajnu nego i nacionalnu i europsku povijest te njezinoj ulozi
u izgradnji Habsburške Monarhije, a istodobno i ukazivanje na
problematiku dostupnosti građe o Vojnoj krajini i stanju
očuvanosti tog dijela kulturne baštine.
Izložba je dio međunarodne znanstvene konferencije koju
organizira Hrvatski institut za povijest pod nazivom The Golden
Age of En’light’ened Troops and Small War / Zlatno doba lakih
postrojbi i mali rat, na kojoj će se raspravljati o promjenama u
načinu ratovanja koje su u 17. i 18. stoljeću revolucionirali
upravo vojnici iz ovih područja.
Svi zainteresirani izložbu Povratak u Vojnu krajinu mogu
razgledati do 7. srpnja ove godine.