Tijekom radova u okolici Varaždina uspjelo se spasiti gotovo cijeli kostur izumrle vrste, kakvih je u Europi tada bilo samo nekoliko.
Krajem 1982., zbog oborina i smrzavice, urušio se dio strmog
usjeka puta koji vodi prema vinogradima u Varaždinskoj županiji.
Ništa to nije bilo čudno za taj kraj na rahlom praporu, no
zahvaljujući jednom takvom odronu, otkriven je i spašen važan
paleontološki nalaz koji će ludbreški kraj i sjeverozapadnu
Hrvatsku uvrstiti među relativno malobrojna europska nalazišta
izumrlog vunastog nosoroga.
U Gradskom muzeju Varaždin priprema se izložba na kojoj će
tijekom ove godine javnosti biti predstavljen kostur Erike,
vunastog nosoroga iz Malog Segečaka iz okolice Ludbrega.
Lopatica bila 4 metra dalje
Članak o nalazu objavila je 1984. u Muzejskom vjesniku, glasilu
muzeja sjeverozapadne Hrvatske, Marina Šimek,
koja je predvodila iskapanje. Nakon urušavanja usjeka puta,
mještanka Erika Ivančić obavijestila je Narodno sveučilište u
Ludbregu da je na Malom Segečaku nedaleko od svoje vikendice
pronašla životinjske kosti. Radilo se o nekoliko fragmentiranih
kostiju i zuba neuobičajene veličine. Pokupila ih je s puta i
pohranila.
Očekivala je, piše Šimek, da će informacija o nalazu iz Narodnog
sveučilišta brzo biti proslijeđena Gradskom muzeju u Varaždinu
kao nadležnoj muzejskoj ustanovi i da će na teren odmah izaći
netko od muzealaca. No dva mjeseca od nalaza nitko se nije
pojavio, a Erika je zbog urušavanja prapora otkrila nove kosti
koje su prolaznici već počeli lomiti i raznositi. Odlučila je
sama obavijestiti Gradski muzej koji je počeo istraživati i
utvrdio da se u usjeku nalazi veći broj kostiju koje pripadaju
nekoj izumrloj životinjskoj vrsti.
Već prilikom pregleda nalazišta pronašli su nekoliko kostiju i
dva zuba koje su poslali na analizu u Geološko-paleontološki
muzej u Zagrebu, gdje je utvrđeno da se u nanosima lesa u Malom
Segečaku nalaze ostaci ledenodobnog vunastog nosoroga, Coelodonta
antiquitatis. Pronađeni ostaci te izumrle životinjske vrste
predstavljaju važan paleontološki nalaz, navodi M. Šimek.
Pojedinačno sačuvane kosti vunastog nosoroga, koji je živio u
razdoblju gornjeg pleistocena, pronađene su na nekoliko
lokaliteta u Hrvatskoj, no daljnja iskapanja donijela su još
bolje vijesti. Kako bi se nalazište zaštitilo od
devastacije. Gradski muzej obavio je zaštitno istraživanje
uz pomoć stručnjaka iz Geološko-paleontološkog muzeja i Hrvatskog
narodnog zoološkog muzeja u Zagrebu. U deset dana istraženo je
oko 17 četvornih metara.
– Već prvih nekoliko dana moglo se zaključiti da se radi o
izuzetnom paleontološkom nalazu – zabilježila je Šimek.
Lubanja je bila djelomično vidljiva i kroz nju je raslo korijenje
pa je bila u lošem stanju, a nju se nadovezivala tri metra duga
vrlo dobro očuvana kralježnica s rebrima te kosti kukovlja. Od
kostiju nogu pronađeni su manji dijelovi. Jedna lopatica
izvirivala je iz zemlje ček četiri metra od ostatka kostura.
Stručnjaci su, kako bi sačuvali ostatke, primijenili metodu
gipsanja na licu mjesta. Kostur je ležao na dubini od 110 do 120
centimetara. Tijekom radova uspjelo se spasiti gotovo cijeli
kostur izumrle vrste, kakvih je u Europi tada bilo samo nekoliko.
Prevezen je u Gradski muzej Varaždin, gdje se i danas nalazi.
Stara 20.000 godina
Trideset i sedam godina nakon zaštitnih arheoloških istraživanja
na području Malog Segečaka, provedenih od 16. do 28. ožujka 1983.
godine, i nakon dugotrajnih i zahtjevnih
konzervatorsko-restauratorskih zahvata, vunasti nosorog Erika bit
će, izvijestio je ovih dana muzej, uskoro predstavljen i javnosti
na izložbi čije se održavanje planira ove godine.
Lovorka Štimac-Dedić, kustosica na Arheološkom
odjelu GMV-a, podsjeća da su pod vodstvom Marine
Šimek u istraživanju sudjelovali dr. sc. Jakov
Radovčić, Nikola Tvrtković,
Branko Jalžić, Davor Puttar te
pomoćni radnici Josip Šarec i August
Novak. Otkriveni su ostaci vunastog nosoroga stari
20.000 godina. Riječ je o najbolje sačuvanom kosturu vunastog
nosoroga, a istovremeno i jedinom in situ nalazu te vrste u
Hrvatskoj.
Naknadnim analizama temeljem ovog nalaza došlo se do novih
podataka i spoznaja o klimi i paleookolišu na području Podravine
za vrijeme kasnog pleistocena, što će biti prikazano na izložbi
kroz suvremenu muzejsku priču.
Planove s nalazištem imaju i u Gradu Ludbregu, koji planira
izgraditi arheološki park. Nosorog Erika jedan je od jakih
ludbreških turističkih aduta, smatra gradonačelnik Dubravko
Bilić, pa zaslužuje svoj tematski park u Vinogradima Ludbreškim.
Središnji dio parka bila bi replika vunastog nosoroga. Uz njega,
Ludbrežani planiraju pokazati i pleistocensko govedo koje je
također otkriveno na tom području.