Kako Aleksandrina ne bi živjela tek u sjećanjima dijela svoje obitelji i poznanika kojih je danas sve manje, organizatori su odlučili ispraviti tu nepravdu i upriličiti joj spomen izložbu.
Bila bi svakako nepravda da se u povijesnu galeriju
poznatih varaždinskih likovnih umjetnika, na čelu s
Miljenkom Stančićem, ne uključi i
Aleksandrina Pascuttini, i to navlastito kao
samosvojna grafičarka.
Naime potkraj 60-tih i početkom 70-tih godina prošloga
stoljeća, mlada se umjetnica nametnula i meritornoj likovnoj
kritici cijelim opusom grafičkih djela izvedenih u kombiniranim
tehnikama dubokog tiska.
Moglo se to, među ostalim čuti prilikom otvorenja pomalo
neuobičajene ali zanimljive izložbe u ponedjeljak 26.4. u Centru
za mlade i nezavisnu kulturu – P4 i to u organizaciji
Filmsko-kreativnog studija VANIMA i ogranka Matice Hrvatske
Varaždin.
Riječ je o izložbi grafika i gvaševa Aleksandrine Pascuttini koja
je preminula prošle godine. Iako je njena smrt prošla neopaženo
osim manje-više u obiteljskom krugu, zahvaljujući znatiželji i
ljubavi njenog nećaka i nećakinje na tavanu obiteljske kuće u
Varaždinu je pronađeno nekoliko njenih slika, crteža i grafika.
Njeni radovi, mahom grafike nastale šezdesetih i sedamdesetih
godina prošlog stoljeća, a svojom likovnom svježinom, snagom
pokreta i ritmom izvanprosječni su, ne samo u varaždinskim već i
u hrvatskim likovnim krugovima uopće.
Aleksandrina Pascuttini rođena je u Varaždinu 1938. godine. Nakon
varaždinske Gimnazije, pohađala je Likovnu Akademiju u Beogradu,
gdje je 1966. godine i diplomirala. Postdiplomski studij, smjer
grafika završila je 1968. godine.
Cijenjena mlada grafičarka, članica tzv. Beogradskog grafičkog
kruga, izlagala je na više izložbi, a za jednu je svoju grafiku
svojevremeno dobila i Oktobarsku nagradu. Odlaskom na dvogodišnju
specijalizaciju u Düsseldorf, a prilikom svog boravka u Njemačkoj
pridružila se bratu, poznatom hrvatskom dirigentu Krešimiru
Pascuttiniju koji je tada dirigirao filharmonijom u Ulmu.
Svoje je grafike predstavila i na nekoliko izložbi u Njemačkoj.
Ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća zauvijek napušta
slikarstvo i grafiku i prestaje se ozbiljno baviti likovnom
umjetnošću, uz koju ju veže tek povremeni pedagoški rad. Kako
Aleksandrina ne bi živjela tek u sjećanjima dijela svoje obitelji
i poznanika kojih je danas sve manje, organizatori su odlučili
ispraviti tu nepravdu i upriličiti joj spomen izložbu.
Okupljenim Varaždincima, obratili su se predstavnici organizatora
i to u ime varaždinske VANIMA Hrvoje Selec koji
je autor postava izložbe, te inicijator i autor uvodnog teksta u
prigodnom katalogu, Srećko Lebinec, te
predsjednik ogranka Matice Hrvatske Varaždin, književnik i
likovni kritičar Ernest Fišer koji je za ovu
izložbu izabrao tridesetak grafika.
Varaždinski je gradonačelnik Ivan Čehok,
otvarajući izložbu podržao inicijativu organizatora, zahvalivši
istovremeno predstavnicima obitelji, nećakinji Vesni
Pascuttini-Juraga i Borisu Pascuttiniju
koji su nekoliko grafika Aleksandrine Pascuttini odlučili
pokloniti varaždinskom gradskom muzeju čime je obogaćen muzejski
fundus likovnih djela.
Ovom izložbom važnom ne samo za Varaždin, već značajnom za
hrvatsku likovnu povijest uopće, nakon kratke stanke VANIMA
nastavlja program Podrum ponedjeljkom. Izložba će biti dostupna
zainteresiranoj javnosti do 8. svibnja i to radnim danom od 10 do
14 sati uz pridržavanje epidemioloških mjera.
