Posrijedi je neobičan roman o jednom od najvećih genija u hrvatskoj povijesti.
Posjetiteljima Interlibera ugledna je zagrebačka nakladnička kuća
Hena.com u okviru svoga bogatog asortimana ponudila i najnoviji,
netom otisnuti roman varaždinskoga književnika Denisa
Peričića “San o Križaniću”.
Riječ o već 40., ali i, prema procjeni urednika i prvih
čitatelja, dosad najboljoj knjizi Denisa Peričića. Posrijedi je
vrlo slobodno satkana romaneskna biografija Jurja Križanića,
jedne od najvažnijih osoba europskoga 17. stoljeća.
Juraj Križanić, rođen 1617. ili 1618. kod Ozlja, školovao se u
Ljubljani, Grazu, Bologni i Rimu, gdje je doktorirao. Bio je
župnik u Varaždinu i Nedelišću, zatim je preko Poljske pošao u
Moskvu, pa je, vrativši se bolestan preko Trnave i Beča,
sudjelovao u diplomatskoj misiji u Carigradu, potom je u Rimu
obnašao mnoge važne dužnosti, da bi se, bez Papina blagoslova,
preko Ukrajine uputio ponovno u Moskvu, na dvor ruskog cara, sa
željom da ujedini Rimokatoličku i Pravoslavnu Crkvu, ali i sve
slavenske narode.
Ruski car ga je prognao u Tobolsk, u Sibiru. Ondje, “na kraju
svijeta”, Križanić je proveo 15 godina, napisavši, na
sveslavenskom jeziku koji je sam osmislio, cijelu biblioteku
knjiga o ujedinjenju crkava i ulozi Rusije u svjetskom poretku.
Kad je amnestiran, dolazi u Vilnius, gdje postaje dominikanac, no
želja mu je vratiti se u Rim i domaju. Na tom putu priključuje se
vojsci poljskoga kralja Jana Sobjeskog koja 1683. spašava Beč od
osmanlijske opsade, no ondje i pogiba.
Križanićev životopis opčinio je Miroslava Krležu, ali i
znanstvenike poput Vatroslava Jagića, Ivana Goluba i Jevgenija
Paščenka, a obuzeo je i Denisa Peričića. Njegovo istraživanje
Križanićevih putova i stranputica urodilo je nadasve neobičnim
romanom. Autor ga je sklon nazvati primjerom svoga koncepta
“totalne proze”. Nema gotovo nijednoga stilskog sredstva koje
pritom nije upotrijebio, uključujući i poniranje u fantastiku.
Rezultat je neobičan, zacijeli i kontroverzan roman, koji
Križanića opisuje kao osobu od krvi i mesa, koju su svojatali
svi, pa i ruski imperijalisti; ipak, stavljajući Križanića u
kontekst njegova doba, Peričić jasno daje do znanja da nikakva
ideologija ne može i ne smije zloporabljivati baštinu čovjeka
koji je, jednostavno, bio genij.
Objavljivanje romana “San o Križaniću” Denisa Peričića u izdanju
Hene com poduprli su Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb i
Grad Varaždin. Autor im svima zahvaljuje, kao i urednicima te
svim suradnicima.
Predstavljanja knjige u Varaždinu, Zagrebu i drugim gradovima
predviđena su za siječanj i veljaču, nakon nogometne euforije i
božićnih blagdana.