To je prvo književno izdanje francuskih izdavača nekog od varaždinskih spisatelja uopće.
Veliko priznanje varaždinskom književniku Robertinu Bartolecu –
pariški izdavač Theatroom za francusko (ali i europsko) literarno
tržište publicirat će njegovu studiju o Oscaru Wildeu i Miroslavu
Krleži “Le Compromis de Salomé – Salomé biblique à travers les
drames de Oscar Wilde et Miroslav Krleža” (“Salomina pogodba –
Biblijska Saloma kroz drame Oscara Wildea i Miroslava Krleže”).
Knjiga u Francuskoj izlazi u ožujku i dostupna je u svim boljim
francuskim knjižarama i knjižnicama (u knjizi studija je uz
francuski publicirana na engleskom i hrvatskom jeziku).
Francuski prijevod potpisuje ugledni prevoditelj Yves-Alexandre
Tripković.
To je prvo književno izdanje francuskih izdavača (za francusku
kulturnu i umjetničku javnost) nekog od varaždinskih spisatelja
uopće – što posebno daje na vrijednosti ovoj studiji Robertina
Bartoleca, odnosno njegovom autorskom i artističkom itineraru!
“Le Compromis de Salomé” je knjiga koja će najaviti (u
nakladništvu Modernista) za francusko i europsko tržište
publiciranje “Salome” – drama/jednočinki Oscara Wildea i
Miroslava Krleže u jednom izdanju; na francuskom, engleskom i
hrvatskom jeziku, knjiga izlazi u travnju.
Obje knjige će odmah zatim biti predstavljene u Parizu (gradu u
kojem je 1900. godine preminuo Oscar Wilde, ujedno, Pariz je i
grad u kojem 1891. godine Wilde piše dramu “Salomé” na
francuskom; na predstavljanju će sudjelovati, između ostalih, i
prevoditelj Yves-Alexandre Tripković).
Robertino Bartolec literarnom studijom “Le Compromis de Salomé”
fokusira odnos dva pisca, dva velika umjetnika (Wilde i Krleža)
prema istovjetnom tekstu, biblijskom zapisu (Saloma je prikazana
u Evanđelju po Mateju/Marku 14:6/6:22) kojeg iz vlastite
perspektive Irac i Hrvat dramski analiziraju. Štoviše, u tim
jednočinkama – moralnom, duhovnom i estetskom srazu Salome i
Ivana Krstitelja – Wilde i Krleža nalaze sebe, nešto autentično
svoje. I ne samo to, autorskim pečatom svjesno kreiraju kako
vlastiti autoportret (doslovno autobiografsko svjedočanstvo) tako
i refleksiju neizbježno i vječno tragičnog u ljudskom, čime je
saga o Salomi i njezinom seduktivnom ‘danse macabre’ sa sedam
velova oda fenomenologiji skaradnog, ispraznog i brutalnog, ali i
ljepoti koja nas od devastacije civilizacijski jedina može
spasiti.
Dapače, naglašava Robertino Bartolec u “Le Compromis de Salomé”,
Wilde i Krleža posredovanjem složenih literarnih/dramskih procesa
evokacije biblijskog motiva, autobiografskim reminiscencijama i
asocijacijama na aktualna društvena i politička previranja traže
i pronalaze modus umjetnički proučiti i osmisliti intelektualni i
senzibilni arhetip (Saloma vs. Ivan Krstitelj) čovjekova bivanja.
Wilde spisateljski započinje rad na “Salomé” 1891. godine. Lipnja
1892. godine u londonskom Palace Theatreu počinju probe za
kazališnu premijeru (veličanstvena Sarah Bernhardt prihvatila je
utjeloviti Salomu). Međutim, kroz kraljevskog nadležnika za
dramsku umjetnost Edwarda Pigotta suspendirana je mogućnost
igranja okoristivši zakonski naputak da nije svrsishodno
prikazivati biblijske likove kazališnim predstavama. Wilde
napušta mogućnost engleske teatralizacije “Salomé” u korist
književnog publiciranja francuske i engleske verzije teksta.
Francuska inačica knjige izlazi 1893. godine, uskoro se tiska i
englesko izdanje prijevodom lorda Alfreda Douglasa Bosiea.
Analizirajući danas kompletan Wildeov opus, čini se, on u svakom
svojem djelu spisateljski iznova te isponova kontemplirano
parafrazira zaplet “Salomé”, zaključno s “De Profundis”. S druge
strane, Krleža cijeli stvarateljski život – od 1913. do 1967. –
piše, mijenja, nadopunjuje “Salomu”; sve Krležine životne
oprečnosti kao u trezoru “Salomom” su pohranjene. Čas je za
izravnu jukstapoziciju dva djela, dvije drame, kako naspram
autora, tako i glede vremena, razdoblja izlaska i doba našega…
Wilde/Krleža biblijskom ishodišnom kandilom daju lekciju iz
povijesti koja ne pulsira pojednostavljenošću vjerskih
repetitorija. Iako su rođeni u 19. stoljeću (1854./1893.),
njihove preokupacije velikim idejama i pokušajima traženja reda u
kaosu postojanja okidač su inspiraciji koja se potom raširila na
golemi historijski teren, lavinu kulture, politike, psihologije.
To je karambol novih teza, uvida, razvoja događaja konvertiranih
u ovaj vremenski stadij — 3. milenij…
Knjiga “Le Compromis de Salomé” dostupna je i
na www.modernist.hr