'Što ako nezrelo dijete pošto - poto dođe u prvi razred? Moguće je da se događaju situacije da dijete jednostavno legne na klupu i odbija raditi. Ne jednom se iz usta prvašića čulo 'Ne da mi se' kad je trebalo nešto precrtati ili prepisati s ploče ili riješiti u knjizi.'
Djeca koja do prvi travnja tekuće godine navrše šest godina
života obveznici su za polazak u školu u toj godini. Ukoliko je
dijete rođeno, recimo 7. travnja, nije obvezno ići u prvi razred
u toj godini, ali može dobiti prijevremeni upis ako roditelji i
liječnici smatraju da je dijete dovoljno zrelo i emocionalno i
intelektualno. Ako ga roditelji ipak ne upišu prijevremeno, to bi
dijete u sljedećoj školskoj godini moglo biti najstarije u
razredu kad s njim krenu i oni točno godinu dana
mlađi.
No sve to oko godina je još i nebitno. Ono na što se kod odgode
upisa ili pak, puno rjeđe prijevremenog upisa gleda jest
psihofizičko i emocionalno stanje djeteta.
Može dijete imati i samo šest godina, a biti psihički i
emocionalno zrelije od nekoga godinu dana starijeg. O tome ovisi
i odgoj kod kuće, ali i sam razvoj djeteta.
Trend
Iz godine u godinu, unatrag sedam – osam godina, sve je više
zahtjeva za odgodom upisa djece u prvi razred osnovne škole. U
školskoj godini 2018. / 2019. taj broj bio je 3464 djeteta,
odnosno devet posto te generacije. I u školskoj godini 2019.
/2020. trend odgoda se nastavio.
Razlozi
Razlozi za odgodu upisa su višestruki. ‘Jesu li nove generacije
veće ‘bebe’ nego su to bile one prije njih, jesu li zaigranije,
emocionalno nezrelije, manje fokusirane i koncentrirane,
primjećuje li se porast grafomotoričkih smetnji, smetnji u
čitanju, pisanju i govoru, ili je odgoda samo ‘modni
hit’ među roditeljima predškolaca kako to tvrde neki
stručnjaci’ teško je naći jednoznačan odgovor.’ (izvor:
slobodnadalmacija.hr).
Sve u svemu, sa svim navedenim slažu se i stručnjaci: psiholozi,
pedagozi, liječnici, učitelji, a iz čijih redova dolaze i članovi
stručnih povjerenstava osnovnih škola koji obavljaju pregled
psihofizičkog stanja djeteta prije polaska u školu.
U posljednjih nekoliko godina raste svijest i u školama i u
struci kao i među roditeljima da je za neku djecu koja su možda
intelektualno zrela za polazak u školu, ali emocionalno i
socijalno baš i ne, korisnije ostati još jednu godinu izvan
osnovnoškolskog sustava te tu godinu iskoristiti za dodatan rad
na razvoju vještina i znanja potrebnih da bi dijete lakše pratilo
i izvršavalo školske obveze.
Razlozi odgode polaska mogu s jedne strane biti zdravstvene
poteškoće i odlasci na rehabilitaciju, ali i grafomotoričke
smetnje, emocionalna nezrelost i slično. Ako se na pregledu
pred upis ili na upisu utvrdi da dijete nije postiglo stupanj
zrelosti koji mu je potreban za praćenje i izvršenje školskih
obveza, stručno povjerenstvo može predložiti odgodu. Odgoda se
odobrava samo na jednu godinu.
Najviše je emocionalnih teškoća. Djeci se teško odvojiti od
roditelja, neki su potpuno nezainteresirani za školu, neki ne
mogu razumjeti i poštovati pravila ponašanja i onda je za takvu
djecu bolje da ostanu još godinu dana van osnovnoškolskog sustava
kako bi emocionalno sazrela. No, odgoda upisa u školu donosi i
neke obveze roditeljima, a te su da uzroke koji su doveli do
odgode, ukoliko su oni emocionalne prirode, nastoje
ispraviti.
Ako se dijete, unatoč visokoj intelektualnoj spremnosti, ne
osjeća dobro u školi, ako je socio-emocionalna dimenzija niska,
razvit će otpor umjesto privrženosti školi. A upravo privrženost,
prema istraživanjima, pridonosi uspješnosti i razvoju
samopoštovanja. i utječe na tijek djetetova školovanja i uspjeha
u školi.
Nerijetko roditelji, kojima je sugerirana od strane stručnjaka
odgoda upisa djeteta u prvi razred, to doživljavaju kao tragediju
te odbijaju odgodu. I dok kod neke djece roditelji sami traže
odgodu upisa, oni kojima je odgoda sugerirana to
odbijaju, ‘u velikom broju slučajeva roditelji ne popuštaju,
uz mnogobrojne izgovore, poput onih ‘ali on će onda imati već
skoro 8 godina, ali svi prijatelji mu idu sad u školu, ali on je
jedini dječak sljedeće godine…’ . (izvor: dinamikom.eu).
Često roditelji kažu ‘ali pogledajte kako je on veliki dečko’.
Zaboravljaju da je fizička zrelost samo kap u moru potrebnih
vještina za uspješan polazak u školu.
Iskustva
Iskustva pojedinih roditelja govore kako su djeca puno dobila
ostajanjem kod kuće još godinu dana. Primjerice, jedna majka kaže
kako je njezina kćer: ‘Gotovo skroz ispravila govor, posve je
zrela, odgovorna, najbolja u razredu (a godinu prije djelovala mi
je ‘bezglava beba’). Ove godine to je druga osoba, učiteljice
kažu kako je zrela, zrelija od svojih vršnjaka, ozbiljna,
komunikativna, otvorena, ima koncentraciju i strpljenje, sve ono
što prije 12 mjeseci nije bila.’ (izvor:
slobodnadalmacija.hr)
Što ako
Što ako nezrelo dijete pošto – poto dođe u prvi razred?
Moguće je da se događaju situacije da dijete jednostavno legne na
klupu i odbija raditi. Ne jednom se iz usta prvašića čulo ‘Ne da
mi se’ kad je trebalo nešto precrtati ili prepisati s ploče
ili riješiti u knjizi.
Također, emocionalno nezrelo dijete rasplače se za svaku sitnicu
u školi. Nije otporno na kritiku, pa tako i najblaže upozorenje
doživljava kao nešto strašno, rasplače se ako mu kažete da ne
smije nekoga udariti, ako pogriješi ili ako mu se netko nasmije
kad pogriješi.
Najteže je djeci koja više nisu za vrtić, ali još nisu ni za
školu. Pođu li takva djeca u školu, učitelji će s njima imati
problema zbog njihove nezrelosti, a ostanu li u vrtiću
odgajatelji će imati problema jer su ta djeca
‘prerasla’ vrtić.
Starosna dob
Hrvatska djeca su među djecom onih europskih zemalja čija djeca
najkasnije kreću u sustav obveznog osnovnoškolskog obrazovanja.
Naša djeca u prosjeku u školu kreću sa sedam godina. Uzmemo li u
obzir i sve veći broj odgoda, nerijetko u prvom razredu imamo i
osmogodišnjake koji su sa sedam godina bili nezreli za prvi
razred. Tako se u jednom prvom razredu može naći djece u rasponu
od šest do osam godina, što predstavlja izazov za učitelje.