Predsjednica Županijske organizacije Reformista Natalija Martinčević odgovorila nam je na pet pitanja.
U novi saziv Hrvatskog sabora ući će četiri političara i
dvije političarke iz Varaždinske
županije: Damir
Habijan, Predrag
Štromar, Anđelko
Stričak, Siniša
Jenkač, Natalija
Martinčević i Barbara
Antolić Vupora.
Pitali smo ih pitanja koja se tiču njihovog djelovanja za
sjevernu regiju te za što će se oni zalagati u sabornici.
Predsjednica Županijske organizacije Reformista
Natalija Martinčević odgovorila nam je na pet
pitanja.
Koje će biti Vaše glavne teme od interesa za koje ćete se
zalagati u mandatu novog saziva Hrvatskog sabora?
Program Reformista tu je bio vrlo jasan; zalagat ću se za veće
mirovine, veće plaće, pravednu poreznu reformu i realizaciju
velikih infrastrukturnih projekata. Konkretno, riječ je o
podizanju mirovina od 10 posto, minimalnim plaćama na 4500 kuna,
osiguranju državnih subvencija za prvo dijete u vrtiću od 40%,
drugo 70% te besplatni vrtić za troje i više djece, pravedniju
poreznu distribuciju te realizaciju započetih, a namjerno
usporenih projekata, poput brze pruge
Zagreb-Lepoglava-Varaždin-Čakovec.
Inzistirat ću i na odlučnoj provedbi reforme pravosuđa i državne
uprave. Naravno da sam svjesna činjenice da imamo samo jedan
mandat i da je naš utjecaj ograničen, ali velik dio stvari na
kojima ćemo inzistirati da se odrade na nivou države već smo
uspješno odradili u Varaždinskoj županiji u mandatu Reformista i
imamo konkretna iskustva. Primjerice, broj zaposlenih u
županijskoj upravi smanjili smo za 40%, a preostalima digli plaće
za 22%. I to je model kojim se dobiva manja, ali funkcionalnija i
kvalitetnija javna uprava. U našem mandatu također smo postali
apsolutni lider u provođenju EU projekata vrijednih više od 820
milijuna kuna, te smo sa europskim novcem izgradili i obnovili
cijeli niz objekata u školstvu i zdravstvu, ali odradili i cijeli
niz socijalnih programa poput ‘užine za sve’. Dakle, snažno ćemo
zalagati i za što bolju iskoristivost potencijala europskih
fondova.
Što sjever Hrvatske i Varaždinska županija mogu očekivati
od Vašeg djelovanja u okviru saborskog mandata?
U svom prvom mandatu bila sam najaktivnija zastupnica u Saboru
upravo po zakonskim prijedlozima i inicijativama koje sam
pokretala. Izborila sam se za nacionalni status našeg HNK-a, prva
u proceduru uputila Zakon o Sveučilištu Sjever, Zakonski
prijedlog o preferencijalnom glasanju, Zakon o građanskoj
energiji, koji je temelj za cijeli niz projekata koji se sada
provode uključujući i energetske obnove kuća, Interpelaciju o
reformi državne uprave i brojne druge. Dakle, građani od mene
mogu očekivati stvarnu zaštitu svojih interesa, interesa sjevera
Hrvatske i realizaciju izbornog programa. Jer Reformisti su
stranka projekata koja ozbiljno radi na terenu, ima iza sebe
konkretne i vidljive rezultate za razliku od nekih opcija koje se
pojavljuju samo na parlamentarnim izborima i otimaju glasove.
Mogu očekivati da će Sjever napokon imati ravnopravan tretman i
da najveći dio proračunskog novca koji usmjerava država više
neće, kao dosad, odlaziti u Slavoniju i Dalmaciju. Nažalost,
dosad je cijeli sjever bio marginaliziran, a njegove potrebe
neprepoznate. Primjerice, kroz Fond za Slavoniju dano je 12
milijardi kuna za njen razvoj, dok se u isto vrijeme sa županima
sjevernih regija nije ni jednom sjelo za stol i porazgovaralo o
našim problemima i našim projektima. To ćemo promijeniti. I
ključno, svakako ću tražiti od države da se aktivno uključi u
rješavanje problema varaždinskog smeća, jer je ovo što sada radi
Čehok štetno, opasno i apsolutno neprihvatljivo.
Smatrate li da je Varaždinska županija u dovoljnoj mjeri
i s dovoljnom snažnim predstavnicima zastupljena u Hrvatskom
saboru?
Stvoren je prostor čistoj i neucjenjivoj Vladi u čemu ćemo i mi
pomoći. Očekujem da svi radimo u interesu građana ove Županije,
što bi bilo normalno, ali u prošlom smo mandatu imali prilike
vidjeti kako to nije uvijek tako. Naime, često se zastupnike i
ministre proziva da ‘guraju’ sredstva i projekte u županije
iz kojih dolaze. No, HNS je uspostavio ‘novi model’ jer su
upravo njihovi ministri Štromar i
Divjak tražili da se vlastitim građanima oduzima
novac koji im je država morala isplatiti za svoj udio u izgradnji
škola.
I to nakon presude suda da naša Županija treba dobiti novce, a
govorimo o cca 45 milijuna kuna, Divjak se na nju žalila. To je
sramotna ostavština mandata HNS i njihovih ministara u Vladi i
iskreno se nadam da se takva situacija, gdje ministri i
zastupnici rade protiv naše županije, više nikada neće ponoviti.
Što smatrate najvažnijim otvorenim pitanjima hrvatskog
društva u ovome trenutku i na koji način ih izvršna vlast može
riješiti te koja bi pritom bila uloga zakonodavne
vlasti?
Hrvatsku sada čeka reformsko razdoblje. Javni sektor je pod
velikim pritiskom da provede reforme, poveća učinkovitost i
smanji troškove. Pred nama je možda najizazovnija godina u
novijoj povijesti. Gospodarstvo je korona kriza bacila na
koljena; samo je u vrijeme lockdowna oko 50.000 ljudi
ostalo bez posla, životni standard potonuo za 10 posto, a
prognozira se pad ekonomske aktivnosti od čak 10,8 posto u ovoj
godini.
Zato je jako važno bilo dobiti funkcionirajuću Vladu, koja ima
kapacitete nositi se sa svim izazovima, a pritom joj za neophodno
rezanje proračunskih rashoda i reforme treba stabilna većina.
Upravo se ovdje isprepleću izvršna i zakonodavna vlast. Srećom,
EU novac će biti pojačan i zato je važno da nova Vlada zna raditi
i voditi projekte, odnosno da se točno zna što će raditi vlast, a
što regionalna i lokalne samouprava.
Kako gledate na vječito otvorena svjetonazorska pitanja u
hrvatskome društvu? Smatrate li da ih treba rješavati, ako da, na
koji način?
Podsjećam kako je upravo glas za Reformiste omogućio Vladi da ne
mora ići u koaliranje sa strankama radikalne desnice. Reformisti
su liberalna opcija lijevog centra i kontinuirano ističemo kako
je važno da Vlada stoji na europskim civilizacijskim temeljima,
poštivanju ljudskih prava bez krajnje desnice čije su teze i
programi vrlo opasni i štetni za Hrvatsku.
Mi smo jasno rekli kako u tome nećemo sudjelovati i zato ostajemo
i dalje brana tvrdim, radikalnim i opasnim stavovima. Općenito na
političkoj sceni danas treba izbjeći pretjerani politički sraz
ideologija i stranaka, već više vidjeti koje to opcije daju
rješenja i rezultate. Jer činjenica je da ćemo tek na jesen
vidjeti prave razmjere krize kroz koju prolazimo; životni
standard u Hrvatskoj će nastaviti padati, državna se blagajna
manje puniti, a ideologije tu neće previše pomoći. Prije njih
stoga treba rješavati, tj. provesti neophodne reforme ali
intenzivno raditi na povećanju tolerancije u društvu. Važan korak
u tom smjeru svakako je i uvođenje građanskog odgoja u škole sa
čime će kao pilot projektom krenuti upravo Varaždinska županija.