eko-kriza (2)

Strahonja o otpadu u Jerovcu: ‘Teme o tuđem smeću su win-win situacija pred izbore’

I Srahonja se oglasio o aktualnoj eko-krizi.

Vjeran Strahonja, nestranački gradski
vijećnik s liste HDZ-a, uključio se u raspravu oko
odlagališta otpada u Jerovcu.

Podsjetimo, Grad Varaždin želi tamo odlagati komunalni otpad.
Ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić protivi
se varaždinskom otpadu u Jerovcu, a Ivan Čehok
takav stav nazvao je ‘feudalnim mentalitetom’.

>> KAMO SA SMEĆEM? “Ako bi otpad išao u MBO, onda bi građani imali samo dvije kante”

Varaždinski gradonačelnik najavio je mogućnost da Varkom raskine
sporazum o preuzimanju ivanečkog mulja, čime bi bio ugrožen
projekt Aglomeracije Ivanec.

U međuvremenu je Batinić osudio takvu ucjenu te dodao da već
ima ponudu drugog poduzeća za preuzimanje mulja. Zadnji komentar
na cijelu situaciju ponovno je dao Čehok koji je rekao da je
Varaždin našao rješenje za svoj otpad i da ne ovisi o Batiniću i
njegovom dopuštenju. Koja je ‘lokacija’ rješenja za varaždinski
otpad Čehok još nije otkrio. 

Strahonja je istaknuo da su takve teme ‘win-win’ situacija pred
lokalne izbore i prilika su za pozicioniranje i napuhavanje
lokalnih stranaka.

Ipak, navodi da je situacija o ‘tuđem smeću’ nešto drugačija.

– Nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je
odlukom iz 2019. odredilo slobodne kapacitete odlagališta na
kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni
otpad do popunjena kapaciteta za odlaganje i odlagališta
neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni
komunalni i proizvodni otpad do početka rada centara za
gospodarenje otpadom. Ministarstvo je preuzelo ulogu svojevrsnog
regulatora postojećih kapaciteta odlaganja otpada. Očigledno je
da su preostali kapaciteti aktivnih odlagališta otpada manji od
potreba, posebno uzimajući u obzir kašnjenje realizacije
regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a i činjenicu da do
sada realizirani centri ukazuju da im treba temeljito promijeniti
koncepciju u poslovnom, tehnološkom i tehničkom smislu – napisao
je Strahonja na društvenoj mreži gdje se osvrnuo na cjelokupnu
situaciju. 

Naglasio je da se odlagališta sa slobodnim kapacitetima za otpad
neće javiti na natječaje gradova, u ovom slučaju Varaždina, baš
zbog toga što ih mogu prodati i bez javljanja na natječaj. 

– Međutim, bitno je da su postojeća aktivna odlagališta otpada u
vlasništvu i pod upravljanjem javnog, a ne privatnog sektora.
Stoga nema nikakvog smisla da jedinice lokalne samouprave,
odnosno njihove tvrtke koje zbrinjavaju otpad, raspisuju javne
natječaje, očekujući da će im se javiti odlagališta. Tu javna
nabave nema smisla jer ne ispunjava svoju temeljnu ulogu, a to je
da osigura najveću vrijednost za određen novac, pod
transparentnim uvjetima. U takvoj se situaciji, potpuno
očekivano, između dva entiteta iz javnog sektora javljaju
posrednici iz privatnog sektora, koji javnom sektoru prodaju
kapacitet odlaganja otpada kojeg su kupili od javnog sektora. Za
očekivati je da se odlagališta koja imaju zlata vrijedne slobodne
kapacitete neće javiti na natječaje gradovima i njihovim tvrtkama
za zbrinjavanje otpada, npr. Čistoći. Zašto bi to činila, kad
preostale kapacitete mogu prodati i bez toga da se javljaju na
natječaje? – naglasio je Strahonja te rekao što bi Čistoća u ovom
trenutku mogla napraviti. 

– Zato bi bilo normalno da se TD Čistoća aktivno ponaša u
pronalaženju kapaciteta za odlaganje miješanog komunalnog otpada,
što uključuje iskazivanje interesa odlagalištima koja imaju
slobodne kapacitete i javljanje na pozive i natječaje
odlagališta. Bilo kakvo drugačije ponašanje, odnosno čekanje da
će se netko javiti na natječaj kojeg raspisuje Čistoća je potpuno
besmisleno i može rezultirati samo činjenicom da Čistoća neće
imati kuda odlagati otpad kad postojeća aktivna odlagališta
prodaju svoje kapacitete za 2021., ili će se Čistoća oslanjati na
posrednike u cijelom procesu, što nužno znači više troškove
poslovanja i skuplju uslugu za građane. Kad svi vlakovi prođu,
kad odlagališta prodaju svoje kapacitete, tražit će se neko
spasonosno rješenje, možda nešto skuplje, ali jedino preostalo. I
eto prostora za varaždinski pogon MBO. A pred zidom, kad se
pojavi opasnost za ljude i zdravlje, moguća su samo žurna
rješenja i nitko više ne pita za natječaj. To je trenutak za
političare i poslovne modele isprobane prije puno godina. Déjà vu
– zaključio je Vjeran Strahonja. 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije