Vijesti / Politika

AKTUALNO

Direktor Čistoće o najavi poskupljenja: 'Jasno da to dovodi do reakcije, ali vjerujem da je objašnjenje logično'

Direktor Čistoće o najavi poskupljenja: 'Jasno da to dovodi do reakcije, ali vjerujem da je objašnjenje logično'
Varazdinski.hr

Najavljeno poskupljenje koje čeka građane bilo je povod za razgovor s novim direktorom Čistoće o stanju u tvrtki.

Prošloga tjedna završilo je javno savjetovanje vezano uz novu odluku o odvozu komunalnog otpada u Gradu Varaždinu, a koja predviđa povećanje cijena za građane. O tome su gradonačelnik Neven Bosilj i direktor Čistoće Zoran Svetec već izvijestili javnost. Iznijeli su tako da cijene rastu od 8 posto pa sve do 37 posto, ovisno o tome kojoj kategoriji korisnika pripada stambena jedinica.

Tako primjerice za korisnike iz kategorije kućanstva u objektima individualne stambene izgradnje – kuće (skupina A) koje koriste i smeđu kantu za biootpad osnovni fiksni dio cijene raste s 80,35 kuna na 86,77 kuna, PDV nije uračunat, što je povećanje od 8 posto. Za korisnike iz kategorije kućanstva u objektima kolektivne stambene izgradnje – zgrade (skupina B) koji koriste smeđu kantu fiksni dio cijene će se povećati sa 70,71 kuna na 86,77 kuna, PDV nije uračunat, a što je povećanje od čak 37 posto!

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

- Morali smo izjednačiti cijene jer je tako propisano Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). - tumači Svetec ove postotke. Zašto onda već i ranije nije bilo tako, ne zna. Postojeće su cijene formirane još 2018., a on je na ovoj funkciji od kraja rujna prošle godine.

Otpad proizvodi osoba, a ne stan

Još uvijek su mnogi građani nezadovoljni time što cijena ne ovisi o broju članova domaćinstva. Fiksni dio cijene, naime, jednak je živi li u stanu ili kući jedna osoba ili njih šestero.

- Slažem se, otpad proizvode osobe, ne proizvode ga kvadrati, ne stambena jedinica. Ali zakonska regulativa je takva i nemamo druge nego poštivati je - kaže Svetec.

Manje kante?

Neke komunalne tvrtke to su riješile tako da manja domaćinstva dobiju manju kantu, primjerice od 60 litara umjesto one od 120 litara. No direktor Čistoće upozorava da Ministarstvo ne odobrava takva rješenja.

- Ministarstvo kaže koji su popusti prihvatljivi. To su oni koje korisnici dobivaju za pohađanje edukacija koje organiziraju jedinice lokalne samouprave, a prihvatljivi su i popusti za korisnike koji sami kompostiraju biootpad. Odlukom je predviđen popust za korisnike koji sami kompostiraju biootpad u iznosu 16,71 kunu, PDV nije uračunat. Dakle, osnovna cijena za kuću koja koristi vlastiti komposter bi sukladno Odluci iznosila 70,06 kuna umjesto dosadašnjih 60,78 kuna - tumači direktor Čistoće koji su popusti prihvatljivi.

No, dodaje, Ministarstvu nisu prihvatljivi kriteriji za umanjenje cijene prema broju članova kućanstva.

- A umanjenje cijene zbog manjeg volumena spremnika ili predaje manje količine otpada Ministarstvo smatra mogućim pozivom na komunalni nered - pokazuje nam dokument u kojem to piše.

Dakle, neki to rade, ali takve odluke i cjenici nisu usklađeni sa Zakonom. Čistoća je odlučila od samog početka da ne ide tim putem.

Raste i varijabilni dio

Cijene koje smo uvodno iznijeli nisu jedine koje će rasti. Osim fiksnoga dijela, o čemu odlučuje Gradsko vijeće, rast će i varijabilni dio cijene. To će se definirati u cjeniku koji predlaže Čistoća, a potvrđuje gradonačelnik.

- Predložit ćemo cijenu od 10,50 kuna po jednom odvozu spremnika od 120 litara – najavljuje Svetec. Dosad je to bilo 6,36 kuna. Na obje cijene PDV nije uračunat.

Koliko zapravo cijene rastu

Koliko će onda zapravo cijena narasti, ovisi opet o tome u kojoj ste skupini korisnika.

Primjer za kuću koja sama kompostira i puni samo jedu crnu kantu mjesečno pokazuje da će sada ta usluga koštati 91 kunu. Toliko bi bio konačni iznos na računu.

Ako ne kompostirate sami već biootpad odlažete u smeđu kantu, a imate i dva odvoza miješanog otpada mjesečno, onda ćete plaćati 121,78 kunu, PDV je uračunat.

Socijalni transferi

Jedini način da se pomogne onima koji ne mogu plaćati račune su socijalni transferi iz proračuna. Ranije je to bilo omogućeno za samačka i staračka domaćinstva, sada se predlaže prema primanjima.

- Problem nisu ljudi koji dobro zarađuju, nego oni koji imaju mirovinu 1.000 kuna. U razvijenim državama se za skupljanje otpada izdvaja od 2 do 4 posto prosječne plaće. To bi kod nas bilo oko 180 kuna. Kad to kažete nekome tko ima mirovinu 1.000 kuna, jasno je da mu je to puno, jer si ne može bitno smanjiti cijenu. Mi u sakupljanju i zbrinjavanju otpada imamo troškove iste kao u Austriji, a primanja bitno manja. U Austriji nitko nema mirovinu 130 eura – uspoređuje direktor Čistoće.

Varijabilni dio cijene, na koji se može utjecati, čini manji dio u ukupnom iznosu računa zato jer su trenutno toliko troškovi zbrinjavanja otpada. Promjena odnosa fiksnog i varijabilnog dijela cijene na način da se fiksni dio smanji, a varijabilni dio poveća ne bi pokrio troškove hladnog pogona Čistoće, a za posljedicu bi mogao imati i porast odlaganja na divlja odlagališta, iznosi logiku Svetec.

Plastika i biootpad

Cijene moraju rasti, uvjeravali su građane Bosilj i Svetec, jer sustav gospodarenja otpadom toliko košta. Znatan dio troškova odnosi se na troškove koje Čistoća ima za zbrinjavanje plastike i biootpada, kaže Svetec.

Brojke tako kažu da je trošak za plastiku od 2018. do 2020. porastao čak za 272 posto! A trošak za biootpad za 289 posto! Razlog je taj što su cijene porasle, a istovremeno, povećanom selekcijom, znatno su se povećale i količine takvog otpada.

Paradoks crne kante

Paradoksalno je zapravo da je sustav sve skuplji što je razina selekcije viša. Primjerice ako plastiku odložite u crnu kantu, Čistoći ste uštedjeli novac, jer za odlaganje miješanog otpada će platiti 500 kuna po toni, dok bi za zbrinjavanje plastike trebala platiti 895 kuna po toni.

- Kažu neki ljudi nakon najave povećanja cijena: 'Ne budemo im više razdvajali'. Što to znači? Pa ne razdvajamo otpad radi Čistoće, razdvajamo radi zaštite okoliša, radi ove planete i naše djece – kaže direktor. Opća obveza odvojenog sakupljanja otpada je propisana člankom 22. Zakona o gospodarenju otpadom.

Osim toga, postoji i pitanje kvota. Riječ je o postotku selekcije koju su grad ili općina dužni postići, u suprotnom plaćaju penale. Ukoliko bi se reciklabilni otpad bacao u crnu kantu, kvote bi postale nedostižne. A za to su definirani penali.

- A tko plaća penale? Ne Čistoća, nego jedinica lokalne samouprave, iz proračuna, novcem građana – upozorava Svetec.

Zamka za biootpad

I dok za cijenu plastike Svetec kaže da na tržištu trenutno nema mogućnosti za njeno smanjenje, biootpad bi se već mogao zbrinuti jeftinije. Ali i tu postoji problem.

Naime, cijena koju je na početku uvođenja sustava plaćala Čistoća iznosila je 500 kuna po toni. Onda je narasla na 550 kuna po toni, a sada je, iznosi Svetec, 800 kuna po toni.

Direktor Čistoće uvjerava nas da ima ponude za zbrinjavanje otpada po dvostruko nižoj cijeni. Ali problem je što je postojeći okvirni sporazum bivša uprava potpisala na čak četiri godine.

- Prije je bio godinu za godinom, a u ožujku je potpisan na četiri godine – navodi Svetec.

Kompostana kao rješenje

Ruke su mu u tome dijelu, dakle, vezane, ali kaže da traži rješenje. Ne smije prihvatiti povoljniju ponudu.

- Razmišljamo da krenemo s projektom izgradnje kompostirnice. To je jednostavna tehnologija koja donosi znatne uštede.

Sortirnicom će se možda nešto uštedjeti

Nema na vidiku kompostane, ali zato će biti sortirnice. Cilj je u njoj razdvojiti pojedine vrste reciklabilnog otpada, prije svih plastike, i tako smanjiti troškove za njezino zbrinjavanje.

- No sortirnica ne donosi toliko pozitivnog efekta kao kompostana. Pitanje je koliki će biti trošak rada sortirnice i koliko će se iz plastike moći izvući frakcija koje se mogu prodati na tržištu. Cijene jako variraju, tako da je to teško izračunati – odgovara nam Svetec.

Država zakazala

Općenito, glavni problem u ovome poslu zadnjih godina leži u tome što država nije odradila svoj dio obveza.

- Sustav nije dobro riješen. Sukladno Članku 65. Zakona o gospodarenju otpadom, Fond za zaštitu okoliša mora financirati troškove usluga za tokove otpada koji se sastoje pretežito od otpadne ambalaže. Na terenu bi način sakupljanja otpada ostao nepromijenjen, ali bi država kroz Fond davala novac, dok sada sve pada na teret krajnjim korisnicima. A to je oko 1,5 milijuna kuna godišnje – skreće pažnju Svetec na zasad najznačajniju stavku među troškovima za zbrinjavanje odvojeno prikupljenog otpada.

Mogućnosti uštede

Najlakše je povećati cijene, bile su prve kritike najave poskupljenja na političkoj sceni. Platforma Budimo grad nije bila zadovoljna obrazloženjem razloga poskupljenja. Upozoravali su na mogućnosti opće racionalizacije poslovanja. Ivan Čehok pak poziva građane na mobilnost odnosno, prevedeno, na prosvjede. Vjerojatno iste onakve kakve je on doživio kad su 2018. skočile cijene.

- Naravno da svako povećanje dovodi do određene reakcije – odgovorio je Svetec kad smo ga podsjetili na to. Ali vjeruje da je objašnjenje poskupljenja logično.

Kaže tako da su rashodi Čistoće 2020. godine bili 38 milijuna kuna, a manjak oko 2 milijuna kuna, a u prva tri kvartala ove godine manjak iznosi 2,7 milijuna kuna, što na razini godine iznosi oko 3,6 milijuna kuna.

- To je skoro 10 posto ukupnih rashoda. A rashodi se ne mogu smanjiti potezom pera. Naravno da ćemo neracionalne troškove smanjiti. Ukupni troškovi informatike 600.000 kuna. odvjetnici 300.000 kuna, reprezentacija 300.000 kuna. To je 1,2 milijun kuna, dakle da sve to ukinemo, a ne možemo, nedostaje još 2,4 milijuna. U operativi ne možemo racionalizirati, imamo najviše korisnika po jednom zaposlenom uspoređujući se sa Zagrebom, Ljubljanom, Bečom... I plaće nisu visoke, trebale bi rasti. Istovremeno, rastu cijene zbrinjavanja. Ne samo plastike, već i miješanog komunalnog otpada – opisuje Svetec zašto nema drugog manevarskog prostora osim povećanja cijena.

Udaljena odlagališta

Osim toga, Čistoća ima problem i da mora daleko odvoziti otpad. Svetec uspoređuje situaciju Varaždina s Krapinom, Čakovcem i Koprivnicom. Svi ti gradovi, kaže, imaju odlagalište na desetak kilometara. Općina Davor, kamo Čistoća odvozi, udaljena je 236 kilometara od pretovarne stanice u Poljani Biškupečkoj.

- Čistoća zato dodatno ima trošak pretovarne stanice, trošak prijevoza do odlagališta, trošak nabave i održavanja tegljača i poluprikolica. Izračunali smo da nam samo troškovi prijevoza iznose 85 kuna po toni. To je milijuna kuna godišnje.

Ekološka renta

S druge strane, Ivan Čehok i njegovi ljudi pitali su zašto se Općini Davor plaća 200 kuna ekološke rente ako ona ne bi smjela biti viša od 80 kuna.

Naime, zakonski je ta naknada određena kao maksimalno 20 posto od cijene odlaganja. A u Davoru se odlaganje plaćalo 400 kuna po toni i još 200 kuna naknade.

- Takav je ugovor prethodna uprava Čistoće potpisala 1. ožujka 2021. godine, a ja sam došao krajem rujna. No zato će od 1. siječnja ove godine sve biti po zakonu. Plaćanje naknade je obveza jedinica lokalne samouprave, a iznos naknade neće biti 50 posto, nego maksimalno 20 posto – najavljuje direktor Čistoće.

Jerovec i Piškornica

Troškovi odlaganja mogli bi se smanjiti kada bi se otpad odvozio na obližnja odlagališta, na primjer u Jerovec ili Piškornicu. No gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić ne želi ni čuti za tu mogućnost i čini se da će se to morati riješiti upravnim sporom.

A ugovor s Piškornicom Čistoća prošle godine nije potpisala, zbog čega su mnogi prozivali bivšeg direktora Davora Skrozu. Navodno je upravo iz toga proizašao i problem tijekom lipnja prošle godine, kada Čistoća nije imala kamo odvoziti otpad.

- Piškornica je osnovala tvrtku kćer, koja upravlja odlagalištem. No mišljenje je nadležnih tijela da se s tom tvrtkom ne smije direktno ugovarati posao. Mi smo proveli postupak javne nabave, na koju se nitko nije javio. Sada krećemo u pregovarački postupak – najavljuje Svetec.

Ugovori s više odlagališta

Ugovori će ove godine biti potpisani s više odlagališta, doznajemo, želi se pod svaku cijenu izbjeći lanjski scenarij. Treba osigurati kapacitet od oko 12.000 tona.

- Piškornica, Garešnica, Davor, Nova Gradiška, Đurđevac, Vukovar... S nekima od pobrojanih već smo potpisali ugovore, a očekujem da ćemo potpisati ugovore i sa ostalima

Što je opet s glomaznim otpadom

Jednako kao i predlani u zimskim mjesecima, opet se u pretovarnoj stanici gomila glomazni otpad. Pokazuju to fotografije građana snimljene u Poljani Biškupečkoj.

- Ugovor ćemo potpisati ovaj tjedan i odmah bi se trebalo početi odvoziti. Natječaj je trebao biti objavljen u kolovozu ili rujnu, ali nije, ne znam zašto. Mi smo ga objavili i nakon toga imali dosta veliki pritisak na tvrtku koja je bila najpovoljnija, riječ je o tvrtki Royal Media. Tražio sam potvrdu valjanosti od Ministarstva i Županije koja je tvrtki izdala dozvolu kako bi se potvrdilo da možemo sklopiti ugovor i sada je to riješeno.

Svetec kaže da se tamo nalazi 135 tona glomaznog otpada, a smije ga biti 1.000 tona. Tako stoji u dozvoli pretovarne stanice. Ukupno na pretovarnoj stanici smije istovareno biti do 5.600 tona raznog otpada, a količina je definirana za svaku vrstu otpada pojedinačno.

Problem s miješanim otpadom

Direktoru Čistoće najmanje se sviđa brojka koja stoji uz miješani komunalni otpad. Piše da ga nikad ne bi smjelo biti više od 10 tona.

- Tražio sam izradu novog elaborata gospodarenja otpadom kojim će se ta količina povećati tako da dodamo jednu nulu.

Objašnjava i zašto.

- Godišnje pretovarimo oko 12.000 tona miješanog komunalnog otpada, što je u prosjeku oko 40 tona dnevno. Evo jednog primjera. Mi smo radili na Dan svih svetih, ali taj dan nisu radila odlagališta. Sljedeći dan se na odlagalištu pokvario kompaktor i nisu zaprimali otpad. Na pretovarnoj stanici već imamo privremeno uskladišteno 80-ak tona miješanog komunalnog otpada. Ako nam se pokvari tegljač ili poluprikolica, opet imamo problem. Nema razloga da u dozvoli ne stoji 100 tona.

Sada 500 tona u Poljani?

Predsjednik Mjesnog odbora Poljana Biškupečka Franjo Puškadija u subotu 15. siječnja obavijestio je javnost da se tamo nalazi čak 500 tona miješanog komunalnog otpada. Zaprijetio je i pozivanjem žitelja na građanski bunt, kao i mogućnost da se prepriječiti ulazak kamiona na pretovarnu stanicu.

- U tom trenutku na pretovarnoj stanici je bilo 250 tona miješanog komunalnog otpada. Početkom godine odlagališta su imala sanacijske radove i par dana nisu zaprimala otpad. Radi usporedbe, krajem 2020. godine na pretovarnoj stanci nalazilo se više od 600 tona miješanog komunalnog otpada - odgovara Svetec.

Smeće oko kontejnera

Bivši gradonačelnik Ivan Čehok u više je navrata upozoravao na razbacano smeće oko kontejnera. Zanimalo nas je zašto se to događa. Svetec nas uvjerava da Čistoća redovito odvozi prema rasporedu te da ovi ekscesi imaju druge uzroke.

- Evo, slika iz Harambašićeve, na primjer. Netko je ostavio otpad pored podzemnih spremnika za plastiku. Vjerojatno je spremnik bio popunjen, to je bilo 6. siječnja. Ali pogledajte što je unutra, ima svega, čak i orehnjače – pokazuje nam.

On smatra da se to dogodilo jer su tih dana bile povećane količine otpada, ali će se riješiti novom Odlukom koja propisuje odvoz plastike i papira svaki tjedan. Dodaje i da probleme mogu imati zgrade koje nemaju ograđene kontejnere, jer tko god prolazi, može ostaviti otpad pored.

Općine odlaze drugima

Kako vrijeme ide, sve više općina u kojima je uslugu odvoza otpada prije obavljala Čistoća, odlučuje se za druge tvrtke. Još 2018. godine u Pre-kom je prešao Martijanec, a ove godine za Lukom su se odlučili Mali i Veliki Bukovec. Sada svoj prelazak u Pre-kom najavljuje i Jalžabet.

- Veliki i Mali Bukovec su u rujnu donijeli odluku o promijeni davatelja javne usluge, a ja sam došao tek 29. toga mjeseca. Tako da sam upoznat samo sa situacijom vezanom uz Jalžabet koji je odluku o promijeni davatelja javne usluge donio za mog mandata. Oni su imali neke svoje razloge – nije želio više od toga otkriti Svetec.

Nekoliko puta u razgovoru ističe da su sve općine i gradovi Varaždinske županije osnivači Čistoće, ali da se svi ne ponašaju tako.

- Najviše otpada sakupimo u Varaždinu, oko 60 posto odnosno 7.000 tona, i Grad Varaždin se najviše zalaže za Čistoću. Na primjer, općine ne sudjeluju u traženju odlagališta na koje će se odložiti otpad proizveden na njihovom području, usprkos činjenici da je gospodarenje komunalnim otpadom obaveza koja im je propisana Zakonom – kaže Svetec.

Nakon odlaska ovih općina bit će ih 13 u kojima će Čistoća odvoziti otpad. Bilo bi ih 12, ali pridružit će se sustavu jedna nova općina. Koja, Svetec ne želi otkriti, čeka da se izglasa odluka.

Uglavnom, odluke nekih jedinica lokalne samouprave da promijene davatelja javne usluge ne bi trebale, kaže, ni na koji način ugroziti poslovanje društva. Kakva je suradnja s općinama koje su i dalje tu, zanimalo nas je.

- Nisu baš zadovoljne s povećanjem cijena, vidjet ćemo kakvu će odluku donijeti.

Čistoća i bale

Iz nekog čudnog razloga, balirani otpad u Brezju je prilikom podjele Varkoma na dvije tvrtke, kada je Čistoća izdvojena, ostao u posjedu Varkoma. Logičnije bi bilo da se njime bavi tvrtka čija je djelatnost gospodarenje otpadom, ali to nije ispalo tako.

Bivša gradska vlast Ivana Čehoka predlagala je da se bale u sklopu takozvane 'integralne nagodbe' riješe preko Čistoće, ali nagodba na kraju nije realizirana. No Svetec ne zna preciznije reći što će sada s time biti i čeka li Čistoću možda opet taj posao.

- Još se ne zna, ovisi o tome što će Grad odlučiti – bilo je sve što nam je rekao.

Pet friendly poduzeće

Priča o Čistoći kao pet-friendly poduzeću obišla je čitavu Hrvatsku. Svima je bilo simpatično što tvrtka hrani 40 mačaka u svojim prostorima i brine o njima. No Svetec je odlučio zaigrati na opasno.

- Po Zakonu o zaštiti životinja smijemo imati devet mačaka, ako nismo utočište ili sklonište. No i bez toga, koji je razlog da Čistoća dio svojih prihoda troši za mačke? Dakle, imamo ih više nego što smijemo i još plaćamo nešto što nije povezano s djelatnošću društva.

Kaže da je odlučio da od 1. siječnja više neće plaćati ni lipu.

- Sad razgovaramo o tome. No rješenje nije blizu. Gradsko sklonište za mačke, prema troškovniku, trebalo bi koštati 7,7 milijuna kuna. Ne znam hoće li se u to ići, to odlučuje Grad.

Voćnjaci jabuka

Osim otpada i mačkama, Čistoća se bavi i uzgojem jabuka. Ni to se novom direktoru ne sviđa previše.

- Te jabuke su se prešale i dijelile djeci u vrtiću. Pa što ako se nekome nešto dogodi? Vidjet ćemo što ćemo s tim. Samo održavanje voćnjaka je bilo plaćeno oko 75.000 kuna prošle godine – kaže.

Gradski prijevoz

Osim otpadom, mačkama i jabukama, Čistoća se bavi i linijskim prijevozom putnika. Bivša uprava kupila je polovne autobuse, oni troše mnogo goriva, ali uz subvenciju Grada financije vezane uz prijevoz su na nuli.

Kako kaže Svetec, Grad Varaždin mjesečno subvencionira prijevoz s oko 148.000 kuna. U istom razdoblju proda se oko 4.000 karata uz prihod od 24.000 kuna. Dakle, bez obilne subvencije djelatnost komunalnog prijevoza putnika nije održiva.

Svetecu je želja putem europskih fondova nabaviti električne autobuse. Takav projekt najavio je i gradonačelnik Neven Bosilj. Tek će se vidjeti što će od toga biti.

Čišćenje nogostupa

Osim otpada, mačaka, jabuka i komunalnog prijevoza putnika, Čistoća se bavi i održavanjem 4 groblja te čišćenjem javnih prometnih površina i čišćenjem snijega na nogostupima. Prema riječima direktora čišćenje javnih prometnih površina je djelatnost u kojoj najmanje stvari treba mijenjati.

Ima li Čistoća budućnost

Dok se čekaju poskupljenja o kojima je bila riječ, s vremena na vrijeme u javnosti se pojavi mišljenje da tvrtka nema budućnost. Štoviše, da su postojale ili postoje neke skrivene namjere da se poduzeće ugasi, kako bi ovo područje mogao preuzeti neki privatni poduzetnik.

Svetec kaže da on nije tu s tom agendom, baš suprotno.

- Došao sam s pozicije koja nije bila loša, ne bih došao tu da ne vjerujem da ovo društvo ima svjetlu budućnost. Trebat će malo vremena, a ovaj dio oko povećanja cijena će imati veliki udio uz udio vezan uz racionalizaciju. Siguran sam da će biti dobro. Moj zadatak ovdje nije da se društvo dovede, u stanje u kojem ne bi moglo funkcionirati. Izračunali smo sve, vidjeli načine kako posložiti društvo i stoga tvrdim da Čistoća sigurno ima stabilnu budućnost.

Čistoća - Prezentacija(369.73 KB)

 

Najnovije

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.

Najgledaniji video