Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da Ladislav Ilčić ima peh jer po karakteru nije radikalan, ali pripada radikalnoj političkoj opciji.
Politički analitičar Žarko Puhovski za
Net.hr komentirao je rad hrvatskih političara u Europskom
parlamentu. Naime, ove godine na izbore izlazimo čak tri puta.
Poklopilo se da biramo predsjednika, parlament, ali i zastupnike
u Europskom parlamentu. Kolokvijalno zvani ‘Europski izbori’
održat će se u lipnju, a na njima ponovo biramo 12 zastupnika
koji će Hrvatsku predstavljati u najvišem europskom političkom
tijelu.
Iako su i ti izbori jako važni, oni su zapravo najmanje
atraktivni biračkom tijelu i javnosti od svih izbora koji se
provode u RH. Oni su i bitno drugačiji od ostalih izbora – naime,
cijela Hrvatska na Europskim je izborima jedna izborna jedinica.
U ovom, još uvijek aktualnom sazivu, neki od naših zastupnika
bili su aktivni, a neki malo manje aktivni. Hrvatske “boje” u
Europi branili su Biljana Borzan, Tonino Picula, Fred
Matić i Romana Jerković iz SDP-a,
Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko i
Sunčana Glavak iz HDZ-a, Ivan Vilibor
Sinčić iz bivšeg Živog Zida, a sada stranke Ključ
Hrvatske, Valter Flego iz IDS-a, nezavisni
Mislav Kolakušić te Ladislav
Ilčić iz Hrvatskih suverenista, a koji je na pola
mandata zamijenio jednu od naših najpoznatijih europskih
političarki, Ružu Tomašić.
Što su napravili za vrijeme svog mandata, kako su se snašli i
jesu li uopće išta napravili? Tko je od njih bio ‘top’, a tko
‘flop’? O ovoj temi za Net.hr govorio je politički analitičar
Žarko Puhovski.
Trojac koji se istaknuo
Odmah odmah na početku razgovora izdvojio je tri imena za koja
smatra da su na vrhu, odnosno da su se istaknuli.
“To su Biljana Borzan, Tonino Picula i Karlo Ressler. Njih troje
su, čini mi se, najutjecajniji na oba dvije strane, i u EP i u
Hrvatskoj, jer oni svi igraju na dvovisinskom razboju.
Tonino Picula je prihvaćen kao neka vrsta
autoriteta za čitav niz postkomunističkih sredina, za kontrolu
izbora i tako dalje, Biljana Borzan je uspjela
biti među pet-šest najglasnijih kada je riječ o takozvanim
dvostrukim standardima za proizvodnju robe za zapadnu i istočnu
europsku tržišnu zonu, a to znači da nema standarda kada su
dvostruki standardi, a Karlo Ressler se uspio
preko mladeži Europske pučke stranke i same Europske pučke
stranke formirati u čovjeka koji tamo ima dosta značajan utjecaj,
a u Hrvatskoj je najčešće zastupnik koji tumači stavove HDZ-a u
Bruxellesu”, pojašnjava nam Puhovski.
Iako je Ressler jako cijenjen, nekako se stječe dojam da ga ima
“malo po medijima”.
“Ressler je prije svega čovjek koji nema halo efekt. Nije čovjek
koji se obraća masama, nema onaj tip šarma koji treba za neku
vrstu javnih nastupa, kakav ima recimo Biljana Borzan. Nema ga
niti Picula, ali Picula se bavi vanjskom politikom koja je
posebno područje, kojem se taj tip osvajanja masa ne smatra tako
važnim”, kaže Puhovski.
Dodaje da se Ressler bavi ozbiljnim stvarima.
“Nije sudjelovao u nikakvim skandalima i naprosto je pokazivao
takozvano civilizirano lice HDZ-a u javnosti. To mu je na neki
način bila funkcija. Ressler nije čovjek koji osvaja simpatije
medija i on gotovo sigurno neće nikada biti vodeći čovjek,
odnosno frontmen kako se to kaže, ali je čovjek koji pristojno
argumentira svoje teze i u EP preko EPP-a i u Hrvatskoj”, rekao
je Puhovski.
Neki su razočarali
Upitan je li Ressleru uteg što je posinak doajena HDZ-a
Vladimira Šeksa, Puhovski kaže da to nije
slučaj.
“Mislim da mu to nije uteg naprosto zato što je priče o Šeksu
svima navrh glave i sad svi već češće smatraju da je to
pretjerivanje više nego istina, jer se Šeksa prečesto spominjalo
i kada je bilo za to razloga i kada nije bilo razloga”, kaže.
Žarko Puhovski komentirao je i ostale zastupnike.
“Još se u našim medijima pojavljuje Fred Matić,
prije svega u zadnje vrijeme u okviru jedne potpuno, po mom sudu,
promašene aktivnosti kao što je sabotiranje klečavaca svake prve
subote u mjesecu na Trgu bana Jelačića. To je po mom sudu i
strategijski i taktički besmislena aktivnost, ali on se tu na
neki način pronašao. Tu i tamo se pojavi kada treba neke
veteranske teme razmatrati. Bio je među aktivnijima u prve dvije
godine u nekim akcijama socijaldemokratske frakcije u EP-u, ali u
zadnje vrijeme se očito ubacio u neke unutarstranačke konvulzije
u SDP-u pa se sad bavi klečavcima”, kaže.
Glavak zna s medijima
Po medijima je dosta i Sunčana Glavak.
“Za Sunčanu Glavak se može reći da je doista koristila svoja
iskustva koje je imala kao glasnogovornica od prije, dakle da zna
s medijima. Ali mislim da je i u parlamentu i u stranci ispod
razine Resslera”, kaže Puhovski.
“Željana Zovko je osoba koja ne zna zastupa li
hrvatsku komponentu BiH ili Hrvatsku samu. To nije baš dobro s
obzirom na sustav, ali je tamo nastupala više kao netko tko je
malo prije svoje sadašnje funkcije bio veleposlanik BiH u Rimu;
ali ne čitave BiH, nego “hrvatske” BiH”, kaže ovaj analitičar.
“Tomislav Sokol se javlja u nekim stvarima, ali
sasvim sporadično, a ne znam da je u EP-u nešto posebno radio.
Izabran je za potpredsjednika odbora za unutarnje tržište i
zaštitu potrošača u parlamentu. Kao potpredsjednik nije
najvažnija funkcija, ali ipak pokazuje jednu vrstu podrške jer je
imao jednoglasnu potporu na glasanju”, dodaje.
Flego veliko razočaranje
Za Puhovskog je veliko razočaranje Valter
Flego.
“Imao je veliku šansu da iz istarskog iskustva nešto učini u onom
aspektu Europske unije koji se bavi decentralizacijom. Međutim,
meni nisu poznate neke važnije inicijative koje je on podnio, a
da li je sudjelovao u nekima koje su drugi pokrenuli, to je
moguće, ali nije toliko važno”, kaže.
Romana Jerković je kao liječnica imala dobre
šanse da napravi neke stvari, međutim to je po onom što mi znamo
propustila, kaže Puhovski.
“Ona je imala neke svoje riječke inicijative i previše se unutar
Hrvatske vezala uz ovu lokalnu riječku sredinu. S druge strane,
nije poznato da je nešto posebno činila u Europskom parlamentu.
Kada kažem nije poznato, to je uvijek barem dijelom i njihova
greška jer ako mi to ne znamo, znači da nas o tomu nisu
obavijestili”, kaže.
Ilčić ušao u ‘drugom poluvremenu’
Zastupnik Ladislav Ilčić u parlament je došao “u
drugom poluvremenu”, umjesto Ruže Tomašić.
“Ilčić nije čovjek koji je popularan niti je čovjek koji je
radikalan. On ima taj peh da je po karakteru osoba koja nije
sklona radikalizmu, a pripada političkoj opciji koja živi od
radikalizma. I on je naprosto na krivom mjestu, jer pokušava
mirnim tonom i pristojnim glasom govoriti uznemirujuće i
nepristojne stvari i to ne funkcionira”, analizira Puhovski.
Kolakušić i Sinčić potpuno izvan igre
Oni koji po njegovom sudu više ne prolaze niti u EP niti u
Hrvatskoj su Mislav Kolakušić i Ivan
Vilibor Sinčić.
“Izgubili su se i u Hrvatskoj i tamo, oni su potpuno izvan igre”,
kaže.
Shizofrena pozicija
Na pitanje hoće li troje zastupnika koji su po njemu najviše
napravili biti uzdanice svojih stranaka, Puhovski kaže da moraju
biti.
“U SDP-u prije svega moraju biti zato što je SDP u unutrašnjosti
toliko raspadnut da bi bilo samoubojstvo pokušati u ovom trenutku
se kandidirati unutar zemlje na ovim, kako svi smatraju “pravim”
izborima. Ipak svi smatraju da su europski izbori sekundarni”,
kaže.
“Kod nas to nije tako zbog ogromnog novca koji se dobiva, to je
puno veći novac nego ovaj u Hrvatskoj. Ali politički gledano,
pričuvni članovi i članice stranaka idu u EP. Međutim, kod nas to
vjerojatno isto tako politički, ali i financijski izgleda
drukčije”, dodaje.
“Ni Borzanica ni Picula nemaju neku naročitu šansu unutar SDP-a
na nacionalnim izborima, pa i zbog tih razloga im sigurno ne pada
napamet da rade nešto drugo nego da se opet kandidiraju. A čak ni
Peđa Grbin u svojem velikom talentu da radi
političke gluposti, mislim da ne bi bio u stanju njih dvoje
izbaciti s liste”, rekao je Puhovski.
Što se tiče nekih novih lista u idućem sazivu EP-a, Puhovski je
mišljenja da će barem polovica naših zastupnika biti novi.