Sad čekamo odgovor predsjednika...
Nakon prvog priopćenja, na koje joj je predsjednik Zoran
Milanović odgovorio, pravobraniteljica za ravnopravnost
spolova Višnja Ljubičić još se jednom očitovala o ‘slučaju
Habijan’.
Podsjećamo, predsjednik Zoran Milanović prošlog je tjedna na
konferenciji za medije konstatirao da je ministar gospodarstva
Damir Habijan gej.
Drugo priopćenje pravobraniteljice prenosimo u potpunosti.
‘Temeljem reakcija i upita medija, Pravobraniteljica se
dodatno očituje na priopćenje predsjednika Republike Hrvatske i
komentare javnosti vezano uz izjavu predsjednika Republike o
spolnoj orijentaciji ministra Habijana.
Pravobraniteljica naglašava kako su pitanja koja se tiču
seksualnosti i seksualne orijentacije kao dijelu osobnog
identiteta vrlo složena pitanja i nema jednoznačnih odgovora,
kako to u svom komentaru Pravobraniteljičine reakcije sugerira
predsjednik Republike zanemarujući u potpunosti činjenice da
živimo u društvu u kojemu informacije o nečijoj spolnoj
orijentaciji često mogu dovesti i do javnog linča, a u nemalom
broju slučajeva i do kaznenih djela počinjenih iz mržnje.
Dovoljno je pročitati javne komentare na raznim portalima, a koje
je izazvala predsjednikova “bezazlena” izjava o navodno
općepoznatoj ministrovoj spolnoj orijentaciji.
Napominjemo kako kod procjene da li je nešto diskriminacija
ili ne, nije nužna samo namjera počinitelja, već se uvijek gleda
i njen učinak, a učinak u predmetnom slučaju može biti širenje
govora mržnje u javnom prostoru prema osobama istospolne
orijentacije.
Naglašavamo posebno kako je tvrdnja o četiri dana navodnog
čekanja Pravobraniteljice da reagira zapravo manipulacija
javnošću jer je medijski upit o predmetnom dobila u subotu, 13.
01., da bi reagirala već 14. 01., u nedjelju s javnim priopćenjem
na svojim Internet stranicama. Temeljem čl. 21. Zakona o
ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost
spolova djeluje neovisno i samostalno te prati provođenje ovoga
Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova.
Pritom, ne prima upute za postupanje od drugih tijela te reagira
kada procijeni da javno-politički istup pojedine osobe
predstavlja povredu iz područja ravnopravnosti u širem smislu bez
obzira na političko opredjeljenje osobe, a što pokazuju i
primjeri iz dosadašnje prakse Pravobraniteljice.
S druge strane, javna rasprava o seksualnoj opredijeljenosti
javnih osoba, posebno dužnosnika razlikuje se od zaštite
privatnosti građana i građanki jer su političari osobe kojima su
građani i građanke povjerili veliku odgovornost i moć te je samim
tim njihova sfera privatnosti uža i javnost ima pravo znati važne
informacije o njima, što vidimo i u slučajevima obveze
ispunjavanja imovinskih kartica dužnosnika kao i drugih izuzetaka
od zaštite privatnosti jer njihov rad podliježe sudu javnosti.
Shodno tome, svakako je dozvoljena i opravdana javna rasprava o
svim pitanjima od javnog interesa, a posebice o onima koji mogu
utjecati na život građana, kao što je sukob interesa, sumnja u
počinjenje koruptivnih kaznenih djela ili kada osobe na
političkoj poziciji moći na drugi način dovode u pitanje svoj
integritet i povjerenu im javnu dužnost. Također, isto bi
vrijedilo i za osobe istospolne orijentacije na poziciji moći
koje bi politički oportuno djelovale na štetu LGBTIQ zajednice,
što ovdje nije bio slučaj.
Stoga ponovo naglašavamo kako se javna rasprava političara ne
može voditi na razini prozivanja o tome da li je netko ove ili
one vjeroispovijesti, nacionalne pripadnosti, ovog ili onog
spola, i/ili spolne orijentacije, ako to nije vezano uz legitiman
cilj i javni interes koji može biti jedino dodatno unaprjeđenje
navedenih prava, a ne politička diskreditacija i
diskriminacija.
Što se tiče komentara predsjednika da Pravobraniteljica nije
reagirala na izjavu ministra Habijana kada je izjavio za
predsjednika da je “osoba koja očito ima bipolarni poremećaj”,
napominjemo da se ne radi o kvalifikacijama koje imaju veze s
ravnopravnosti spolova i diskriminacijskim osnovama iz Zakona o
ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije koje
štiti Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Osim toga, potrebno je otkloniti lakonsko shvaćanje pojma
osobnih podataka, a ovaj slučaj upravo jasno pokazuje da je
neophodno postaviti određene smjernice vezane uz zadiranje u
privatnost u političkoj sferi. Spolna orijentacija osobe je ne
samo osobni podatak, već posebna kategorija osobnog podatka čija
je obrada prema članku 9. stavku 1. Uredbe o zaštiti osobnih
podataka zabranjena. Ako je zabranjena obrada takvog podatka,
postavlja se pitanje je li dozvoljena javna uporaba takvog
podatka bez privole osobe koja je u pitanju, zbog čega je
zatraženo mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i
njihovo stajalište u okviru poštivanja prava na zaštitu osobnih
podataka.
Pravobraniteljica je na stajalištu da se nečija spolna
orijentacija, u krajnjoj liniji i nečiji spol nikada ne smije
koristiti kao oružje za razračunavanje s političkim suparnicima.
Stoga, kada političari javno raspravljaju o seksualnosti dužni su
imati na umu da je svako njihovo postupanje koje je usmjereno k
omalovažavanju i dovođenju u nepovoljan položaj drugih temeljem
bilo kojeg od zaštićenih diskriminacijskih osnova nedopušteno i
kažnjivo‘, piše u priopćenju pravobraniteljice za
ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić.