Hrvatska je premala država da ima 576 različitih jedinica lokalne ili područne ili regionalne samouprave. Po glavi stanovnika imamo previše političara i to jednostavno ne možemo uzdržavati.
Rekao je to Mostov potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak u srijedu 10. veljače u emisiji Otvoreno Hrvatske radiotelevizije.
Raspravljalo se o reformi vezanoj uz racionalizaciju javne uprave i lokalne samouprave, a gostovali su još predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije (HDZ) Goran Pauk, župan Primorsko-goranske županije (SDP) Zlatko Komadina i prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Podolnjak je, obrazlažući svoj stav, nadodao kako ‘političari generiraju samodopadnost’.
– Svaka jedinica u kojoj su ‘oni nešto’ naprosto mora postojati. Hrvatska se u posljednjih dvadesetak godina rasparcelirala na stotine malih samodopadnih jedinica, a one su sve manje učinkovite. Najveći problem pritom su općine. Emotivna privrženost nije razlog za njihovo zadržavanje. Ako u jednoj Njemačkoj u općinama do 3.000 stanovnika ne može biti profesionalni načelnik, kako onda kod nas može? To jednostavno nije racionalno – iznio je potpredsjednik Sabora i predložio, kao možda prijelazno rješenje, mogućnost da ako već postoji ’emotivna privrženost’ u općinama, nije nužno da one obavljaju i administrativne poslove.
Što se tiče problema sa županijama, stav da su one potrebne zagovarao je Goran Pauk.
– Županije obavljaju poslove od izuzetnog interesa za njihovo područje kvalitetnije od države, bilo da je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola, školstvo, socijalna skrb i ostalo, smatra Goran Pauk. Županijska administracija pritom broji oko 1950 zaposlenih u Hrvatskoj, a državna uprava, tj. ispostave po svim županijama, oko 2500 mjesta – iznio je brojke. Paukov stav u vezi efikasnosti županija u određenim poslovima javne uprave na tragu je onoga što je proteklih dana naglasio i varaždinski župan Predrag Štromar.
> Vlada predlaže do sedam županija, Štromar cijeli pristup smatra neozbiljnim
Štromar je bio govorio i o potrebi da se pitanje ustrojstva jedinica lokalne i regionalne samouprave riješi referendnom, a taj je stav sada ponovio i SDP-ov Zlatko Komadina. Naglasio je da je Hrvatska imala šansu napraviti podjelu na pet regija prilikom ulaska u Europsku uniju, ali to nije učinila.
Ivan Koprić objasnio je da su županije u Hrvatskoj nastale u sasvim drugoj koncepciji države od one danas, gdje su one imale urede državne uprave.
– Godine 2001. županije su bile pred ukidanjem, a oživjelo ih se zato što brojne općine i gradovi nisu uspjeli preuzeti poslove koji su im Ustavom bili određeni kao lokalni poslovi. To su učinila tek 33 grada, a za sve druge to su počele obavljati županije – naglasio je, uz dodatak da je Hrvatska jedna od najcentraliziranijih država u Europi.
Koprić je bio predložio tri modela. Prvi, koji smatra najboljim, je podjela na pet regija i ne više od 130 općina. Drugi model podrazumijevao bi zadržavanje gradova, dok bi se općine i neki manji gradovi transformirali u određeni oblik mjesne samouprave. Treći model predviđa teritorijalno povećanje svih lokalnih jedinica, kao što je bilo do 1993. godine, te formirati velike općine, svejedno pod kojim nazivom, no u tome modelu više ne bi bilo potrebe za županijama.
