Umjetnik koji će staviti petokraku na riječki neboder ima izložbu u Varaždinu.
Kako javljaju iz Gradskog muzeja Varaždin, nakon
odgode izložbe Nemanje Cvijanovića, od 29.
travnja sve je krenulo dalje kako se planiralo.
I ove godine GMV u suorganizaciji s Galerijom ‘Zlati
ajngel’ ostvarit će tri zajednička izložbena prorgama,
kojima je poveznica predstavljanje suvremene likovne scene grada
Rijeke, Europske prijestolnice kulture u 2020. godini.
Odabir autora i koncept izložbi potpisuje Marijan
Špoljar, a prvi od trojice riječkih umjetnika u ovoj
izložbenoj suradnji je Nemanja Cvijanović.
Samostalna izložba može se razgledati od srijede 29. travnja do
10. svibnja. Galerija Zlati ajngel: utorak – petak od 18 do 20
sati, subota i nedjelja od 10 do 12 sati. Ponedjeljkom i na
državne blagdane zatvoreno.
GMV Palača Sermage: utorak – petak od 9 do 17 sati, subota i
nedjelja od 9 do 13 sati. Ponedjeljkom i na državne blagdane
zatvoreno.
Nemanja Cvijanović diplomirao je slikarstvo 1998. na Accademia di
Belle Arti (Akademija lijepih umjetnosti) u Veneciji.
Poslijediplomski studij Projektiranja i produkcije vizualnih
umjetnosti završio je 2010. pri Facolta di Arte e Design
(Fakultet za dizajn i umjetnost) u Veneciji. Član je Hrvatske
zajednice samostalnih umjetnika, HDLU-a Rijeke i HDLU-a.
Profesionalno surađuje s talijanskom galerijom T293 iz Napulja.
Iza njega je i predavačko iskustvo na Akademiji primijenjenih
umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i Akademiji lijepih umjetnosti u
Veneciji. Koordinator je programa Kuhinja različitosti, jednog od
sadržaja u sklopu manifestacije RIJEKA 2020. – Europska
prijestolnica kulture.
Organizatori cjelogodišnjih događanja predstavljaju ga riječima:
‘međunarodni vizualni umjetnik i dugogodišnji samostalac, ali i
predsjednik Samoupravne interesne zajednice i voditelj Galerije
SIZ. U svojim se radovima bavi propitivanjem društveno-političkih
tema, uspostavljajući veze s događajima iz nedavne prošlosti,
fasciniran fenomenom kolektivne memorije. Progovara naglašavajući
poziciju odgovornosti i osviještenosti prema anomalijama
suvremenog društva, pri čemu promatrače uvodi u intrigantan odnos
prema memoriji, promjenama vrijednosnih sistema, propagandi,
konzumerizmu i masovnim medijima.’