Jedan znanstvenik u Japanu rekao je da je 10.000 koraka mjera za bolji i zdraviji život
Mnogi ljudi na svom pametnom satu ili mobitelu prate koliko
koraka dnevno naprave te se vode pravilom da bi bilo najbolje
svaki dan prijeći barem 10.000 koraka. Prof. dr. Marina
Đelić s Instituta za medicinsku fiziologiju otkrila je za
RTS trebamo li doista ići tako daleko da bismo bili zdraviji,
piše Mondo, prenosi Net.hr.
Dr. Đelić je rekla da se radi o preporuci koja je nastala u
prošlom stoljeću, kada nije ni istražena ni dokazana.
“S obzirom na to da danas imamo pametne telefone i satove, vrlo
je vjerojatno da će puno ljudi pratiti svoje korake. Mnogo
njih to radi i stvarno žele doći do 10.000 koraka dnevno. Ono što
je zanimljivo je da 10.000 koraka zadano 60-ih godina prošlog
stoljeća”, kazala je.
“Sasvim slučajno, jedan znanstvenik u Japanu rekao je da je to
mjera za bolji život. On nije istraživao je li to
zaista 10.000 koraka i od tada, pa do danas, ima
nebrojeno mnogo studija koje govore o tome koliko je koraka dobro
za zdrav život”, dodala je stručnjakinja te je otkrila koliko
koraka trebamo dnevno prijeći.
“Studije pokazuju različite rezultate. Zadnja, koja je rađena
prošle godine i objavljena je u časopisu European Journal of
Preventive Cardiology, rađena je na 300.000 ispitanika. Pokazala
je da je 10.000 koraka značajno, ali u kojem smislu?”, istaknula
je dr. Đelić.
“Ako promatramo da prelazimo 5000 koraka dnevno, smanjit ćemo
rizik od bolesti za oko 50 posto. Povećamo li ga na 10.000,
smanjit ćemo rizik za 70 posto. Ne možemo reći da je smanjenje
rizika od 50 posto malo, tako da je 5000 koraka značajno i sasvim
dovoljno”, objasnila je stručnjakinja.
“Također, ista je studija pokazala da ćemo, ako tijekom dana
povećamo aktivnost za samo 500 koraka, smanjiti rizik od
svih bolesti za sedam posto, a s 1000 koraka za 15 posto. Tu
trebamo biti jako oprezni, jer kada govorimo o 10.000 koraka
dnevno, mislimo da bismo toliko koraka trebali napraviti tijekom
cijelog dana, a ne odjednom”, upozorila je dr. Đelić.
Ona je rekla da se kućanski poslovi ne ubrajaju u tjelesnu
aktivnost, a trebali bi.
“Svjetska zdravstvena organizacija ističe da su žene manje
aktivne. Može se govoriti o tome da one manje mjere korake, ali
kućanski poslovi su fizička aktivnost. Dakle, 10.000 je dobro,
ali 5000 je ono što bismo trebali prijeći svaki dan. Ako nemamo
fizičku aktivnost, nemamo dobru prokrvljenost krvnih žila,
smanjujemo šansu da potrošimo sve ono što smo unijeli tijekom
dana i povećavamo šanse za nastanak kroničnih bolesti”, opomenula
je dr. Đelić, piše
Net.hr.