Zima se smatra razdobljem mirovanja kad je riječ o sezonskim alergijama, no upravo u zimskim mjesecima najčešće se pojavljuje alergija na hladnoću.
Procjenjuje se da otprilike pet posto ukupnog broja alergičara pati od alergije na hladnoću koja je izazvana kontaktom s hladnim predmetima te hladnim zrakom, vodom, snijegom…
Već nakon nekoliko minuta javlja se urtikarija (osip popraćen svrbežom, poznat i kao koprivnjača jer je sličan reakciji kože na kontakt s koprivom) te crvenilo i oticanje, najviše na mjestima izloženim hladnoći poput lica ili ruku. S druge strane, preosjetljivost na hladnoću često nije tako burna pa oni koji na hladnoću ne reagiraju jače od crvenila, lagano izraženog osipa i svrbeža godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji.
Stres nije isključen
Nastanak alergije na hladnoću nije posve razjašnjen. Preosjetljivost na hladnoću netipična je u usporedbi s uobičajenim alergijskim reakcijama jer nije uočena atopija (nasljedna sklonost), pa se pretpostavlja da je alergija na hladnoću vjerojatno izazvana načinom života, stresom, infekcijama, drugim bolestima…
Simptomi alergije na hladnoću brzo nestanu čim se bolesnik utopli, pa je najbolja prevencija izbjegavanje kontakta s hladnim predmetima, zrakom, vodom, snijegom i slično.
Nikamo bez kape i šala
To ne znači samo izbjegavanje zimskih radosti poput skijanja, grudanja i sanjkanja, nego katkada i izbjegavanje dodirivanja svih hladnih predmeta (npr. osoba može dobiti alergijsku reakciju ako se uhvati za hladni držač u tramvaju).Također treba izbjegavati izlazak za najnižih temperatura ujutro i navečer. Prije izlaska obvezno se utoplite (kapa, šal, rukavice) i zaštitite kožu “cold” kremama za zimske uvjete. Pojavi li se crvenilo ili neka druga reakcija i nakon što ste poduzeli svu prevenciju, svakako posjetite dermatologa koji će vam propisati specijalne preparate.
