Od 1994. svake se godine na današnji dan obilježava Međunarodni dan obitelji. Ujedinjeni narodi proglasili su ga 1993. kako bi naglasili važnost koju međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temelju društva. Svake godine Ujedinjeni narodi posvećuju Dan obitelji određenoj temi. Ove je godine glavna tema (ne)ravnopravnost spolova te prava djece u obitelji, što uključuje i prevenciju obiteljskog nasilja. Jer, upravo u obitelji sve počinje, u njoj smo rođeni i stječemo prve spoznaje o svijetu, u njoj se formiramo kao individue, a obitelj je i mikrokozmos u kojemu se zrcali globalna zajednica.
Stoga bismo upravo u obitelji trebali usvojiti temeljne postavke civiliziranog društva – ljubav, toleranciju, demokraciju i mir. I dok je stoljećima obitelj bila čuvar ljudskih vrijednosti te kulturnih i povijesnih tradicija, u suvremenom se društvu uobičajena slika obitelji drastično mijenja, tradicionalne se vrijednosti urušavaju, a nove presporo izgrađuju. Upitali smo prof. psih. Martinu Čariju, voditeljicu savjetovališta Centra za djecu, mlade i obitelj – MODUS iz Zagreba, što smatra najvećim izazovima današnje obitelji.
Nedostatak vremena
– Iz iskustva u radu s obiteljima u sklopu našeg savjetovališta prepoznajemo da su najveći izazovi za obitelji poteškoće u usklađivanju roditeljske i radne uloge roditelja te posljedično nedostatak mogućnosti vođenja djece tijekom odrastanja. Roditelji često moraju ostajati na poslu 10 sati i dulje, radni tjedan im traje 6 dana, izloženi su mobingu pa doma dolaze fizički i psihički “iscijeđeni”.
U takvim situacijama roditelji teško mogu kvalitetno provoditi vrijeme s djecom i razgovarati s njima o stvarima koje njihovu djecu vesele ili muče. Zajedničko vrijeme roditelja i djece služi upravo usmjeravanju, poučavanju i održavanju bliskosti, a zbog nedostatka vremena djeca se često osjećaju vrlo usamljeno i izgubljeno – kaže prof. psih. Martina Čarija.
Recesija i depresija
U našoj je zemlji dugogodišnja recesija povećala probleme. Mnogi su izgubili posao, brojne su obitelji morale jako skresati kućni budžet, cijene rastu. Uz te materijalne teškoće, tu je i otuđenost koju potiče i masovno korištenje tehnologije, a i demografska slika nagriza temeljni element društva – obitelj. Ipak, možemo li, unatoč svemu, ipak biti sretni u obitelji?
– Svatko može biti sretan, a to često ovisi samo o tome koji su uvjeti života kojima biramo biti zadovoljni. Ipak, obitelji koje žive na rubu egzistencije ili roditelji koji ne stižu provoditi vrijeme s djecom jer im se život često svodi na zadržavanje posla i prehranjivanje obitelji rijetko će biti sretni jer nemaju izbora. Obitelji koje su nesretne zbog intenzivnih i čestih sukoba članova obitelji svakako mogu, kroz obiteljsku psihoterapiju ili savjetovanje, pronaći način da budu zadovoljnije svojim obiteljskim životom – objašnjava prof. Čarija.
A kada smo je zamolili da uputi poneki savjet kako ostvariti obiteljsku sreću, odgovorila je:
– Isključite televizor, Playstation, mobitel, odložite krpu za prašinu ili usisavač i iziđite u prirodu, prošetajte psa, provedite zajednički obiteljski projekt, na primjer pođite na izlet ili obojite zidove u stanu. Koji put umjesto pitanja: “Kako je bilo u školi?”, upitajte svoje dijete: “Kako si danas?”; “Što želiš za sebe u budućnosti?”, sjednite s djetetom i sa zanimanjem poslušajte glazbu koja mu se sviđa, čak i ako je ne razumijete, potrudite se shvatiti što veseli vaše dijete, kakvi su mu interesi… A ako primjećujete da ne vladate situacijom, da je među članovima obitelji loša komunikacija i da su česti sukobi, dobro je posavjetovati se s obiteljskim terapeutom i otkriti kada je i kako sve krenulo krivo, a potom i poboljšati komunikaciju u obitelji.
7 savjeta kako kreirati obiteljsku sreću
1. savjet – Stvorite obiteljsku rutinu! Mirnom obiteljskom životu pogoduju rituali, a jedan od njih ima posebnu vrijednost – zajednički obrok. Neka to bude večera i objed vikendom. Vrijeme je to kada se obitelj najviše povezuje dok zajednički uživa u hrani uz opušteno čavrljanje.
2. savjet – Organizirajte kućanske obveze! Često su upravo sitnice povod obiteljskim svađama, primjerice, neoprano posuđe ili razbacana odjeća. Izbjegnite sukobe i neravnopravnu podjelu kućanskih poslova i sastavite popis kućanskih poslova, a svaki član – uključujući i djecu – neka obavi dio poslova s popisa, u skladu sa svojim spoobnostima. Tjedni popis obveza izvisite na vidljivo mjesto.
3. savjet - Ne zapostavite sebe! Supružnici su često nezadovoljni jer smatraju da ih obitelj guši i potire njihove interese i osobnost. To zatomljeno nezadovoljstvo prijeti da jednog dana erumpira i uništi obitelj.Zatoje važno da ne zapostavite sebe i da nađete vremena za svoje hobije i interese.
4. savjet – Ne svađajte se oko novca! Novca nikad dovoljno, no to smo znali i prije osnivanja obitelji. Važno je najprije platiti što se mora, a ostatak rasporediti prema zajedničkom dogovoru. Svađe tu ne pomažu, osobito ne pred djecom. Supružnici se moraju složiti oko toga u što će uložiti novac, a gdje će stegnuti remen. Malo stariju djecu dobro je uključiti u razgovor o obiteljskim financijama.
5. savjet – Provodite vrijeme zajedno! Za obitelj je važno da zajednički provodi vrijeme, i to kvalitetno. Nije loše da ponekad cijela obitelj zajedno pogleda neki zanimljiv film ili dokumentarac na televiziji, ali nezainteresirano buljenje u ekran nije kvalitetno provedeno zajedničko vrijeme. Bolje je otići vikendom na izlet ili vožnju biciklom, igrati neku društvenu igru ili, jednostavno, čavrljati.
6. savjet – Budite potpora djeci! Kako djeca odrastaju, sve se više udaljavaju od roditelja. Potrudite se da budete bliski sa svojom djecom i kada se ona više ne žele maziti i smatraju se odraslima. Pokažite zanimanje za njihove živote i izvan škole. Potičite ih da se bave onim što ih zanima i za što imaju sklonosti, razgovarajte s njima i budite im potpora u svim, pa i lošim, situacijama.
7. savjet - Ne zaboravite bračnu intimu! Supružnici ne bi smjeli dopustiti da nedostatak vremena, briga za djecu i svakodnevne obveze pregaze njihovu intimu. Nju treba njegovati kao osjetljivu biljku, s vremena na vrijeme otići u kino, kazalište, na koncert ili večeru, darovati jedno drugome neki mali znak pažnje, razgovarati i veseliti se malim stvarima.
