Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a slavi
se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta
sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio
je Vazmenoga trodnevlja kojega čini s Velikim četvrtkom i Velikom
subotom, i jedini je dan kada katolička crkva ne slavi misnu
žrtvu.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u
crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na
križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka
– čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom
muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje
križa, te svetu pričest. Zbog mjera koje su za snazi, to ove
godine nije moguće.
Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika,
što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu
ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti,
nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18
do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i
nemrs.
Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba
jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede. U
kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho
voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a
jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i
Dalmaciji morska riba i plodovi mora.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno
se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.