SAVJETI PSIHOLOGINJE

Što je napadaj panike, kako se manifestira i kako si u tom trenutku možemo pomoći

Ljudi koji pate od paničnog poremećaja tjeskobu, stres i paniku osjećaju redovito, a ona se obično javlja bez jasnog razloga.

Iako se često nenadano javi i možemo čak pomisliti da
umiremo, psihologinja iz My Possible
Self Debra Longsdale napominje da
napadaji panike nisu opasni, te da se često vrlo učinkovito
mogu liječiti.

– Znaju se manifestirati i potaknuti mislima o nečem što
smo doživjeli, a mozak si ‘ne zna’ dobro objasniti
odakle nam najednom osjećaj da smo u opasnosti ako je
zapravo nema – kaže Longsdale.

Prema Britanskom NHS -u (National Health Service), napad panike
ili panični poremećaj je anksiozni poremećaj u kojem se redovito
iznenada javljaki strah i panika. 

Povremeno se dogodi svima, kažu iz HNS-a, no ljudi koji pate od
paničnog poremećaja tjeskobu, stres i paniku
osjećaju redovito, obično bez jasnog razloga.

Simptomi napada panike

Napadaji panike se kod svakog mogu manifestirati nešto
drugačije, no najčešće uključuju neke od ovih simptoma:

  • lupanje ili ubrzan rad srca
  • osjećaj nesvjestice, vrtoglavice ili ošamućenosti
  • nalet vrućine ili josjećaj hladnoće
  • znojenje ili drhtanje
  • mučnina 
  • bol u prsima ili trbuhu
  • osjećaj gušenja, ‘borba’ za zrak
  • osjećate da se noge tresu
  • osjećaj odvojenosti od uma, tijela ili
    okoline, disocijacije
  • gubitak kontrole
  • osjećaj da ćemo se onesvijestiti
  • osjećaj da imamo srčani udar
  • osjećaj da ćemo umrijeti

Što uzrokuje napadaje panike?

Budući da svatko tjeskobu doživljavadrugačije, teško je točno
odrediti što ga uzrokuje ali neki od uzroka napadaja panike mogu
biti:

  • neka prošla negativna iskustva ili iskustva iz
    djetinjstva
  • briga oko trenutne životne situacije
  • fizički i psihički problemi
  • lijekovi

Život u stalnom osjećaju straha i tjeskobe može biti
iznimno težak, pa portal za psihološku pomoć Mind donosi
nekoliko savjeta koji mogu pomoći tijekom napada panike:

  • Usredotočite se na disanje – dok brojite do pet
    koncentrirajte se na udisaje, pa isto tako na izdisaje
  • ‘Hodanje’ na mjestu – može pomoći u kontroli disanja
  • Usredotočite se na svoja osjetila – na primjer na okus
    žvakaće gume ili dodir nečeg mekanog ili hladnog

Ako ste već imali napad panike, važno je obratiti pozornost na
ono što tijelu treba.

  • Na primjer odmor, hrana ili piće
  • Razgovarajte s nekim kome vjerujete.
  • Ako niste, posjetite psihologa ili psihoterapeuta,
    piše Mirror.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije