Anoreksija, bulimija, prejedanje više ne štede nikoga, pa su slučajevi zabilježeni i kod šestogodišnjaka
Koliko mučno izgleda, još se mučnije osjeća svaka osoba s poremećajem hranjenja. U Hrvatskoj ih je 40 tisuća, među njima ima i šestogodišnjaka.
“Nažalost možemo reći da obolijevaju sve mlađi, tako da na pedijatriji u KBC-u Sestre milosrdnice znaju biti hospitalizirana i djeca”, rekla je voditeljica Centra za poremećaje hranjenja BEA Jelena Balabanić Mavrović.
Među djecom je sve više dječaka. Svima njima potrebna je dugotrajna, strpljiva, nježna pomoć. Dio te pomoći sačuvan u prvoj knjizi u Hrvatskoj koja pomaže oboljelima. Napisao ju je talijanski stručnjak Ricardo Dalle Grave. Knjiga donosi dva ključna savjeta.
“Ključ za održavanje zdrave tjelesne težine, recimo kod mršavih osoba, da se jede svaka tri do četri sata. Preporučuje pet ili šest obroka dnevno, koji se planiraju”, rekla je Balabanić Mavrović.
Planirano mora biti i vaganje. Unaprijed treba znati da se ovakva oboljenja moraju godinama liječiti. Uzroci poremećaja nisu potpuno poznati, ali postoje okvirni.
“Zna se da poremećaji hranjenja dolaze na genetskoj bazi, da pogoduje specifična psihološka struktura osobe. Osoba koja je sklona perfekcionizmu, koja je sklona i depresiji, osoba koja je tijekom djetinjstva imala iskustvo zadirkivanja zbog povišene tjelesne težine”, objasnila je Balabanić Mavrović.
A što je s najmlađima, s predškolcima, koji su tek počeli živjeti, a već su opterećeni teškim psihičkim stanjima? Tu je ključna obiteljska atmosfera.
“Ponekad je tu i pritisak okoline. Djeca koja se bave sportovima koji imaju težinske kategorije. Ili aktivnosti poput baleta, skokova u vodu”, rekla je.
Aktivnosti u kojima se rade pritisci na djecu da ostanu na istojh težini. Ta ista djeca, ako obole, morat će se boriti da ostanu na životu.
“Za anoreksiju je sada oko osam posto smrtnost, a poremećaji hranjenja, ovako skupa uzevši, možemo reći da je oko 40 posto potpuno izlječenje”, rekla je Balabanić Mavrović.
Najčešći uzroci smrti su zatajenje srca, bubrega ili elektrolitski šok organizma, kada naglo prejedanje, a nakon toga povraćanje dovodi do tragedije. Razmislite kada ćete opet na grub način reći djetetu da previše jede.
Pogledajte u nastavku video prilog:
