RJEŠENJE PROBLEMA

Zimski blues: Zašto smo zimi stalno umorni i kako to popraviti?

Zimska depresija je sezonska depresija koja, za razliku od zimskog bluesa, zahtijeva liječenje...

Dok trepnemo dan je gotov: ovo nam se često događa tijekom
hladnog, tamnog zimskog dijela godine. Zimi se osjećamo umorno,
iscrpljeno i bezvoljno. A kako se godina bliži kraju i dolazi
vrijeme za svođenje računa, što smo sve više zamišljeniji i
melankoličniji, “zimski blues” nas sve više drži pod kontrolom.
“To poznaje skoro svatko,” kaže psihologinja i zamjenica
direktora njemačke organizacije za pomoć ljudima koji pate
od depresije, Ines Keita. Dakle, nema razloga za brigu – za
razliku od zimske depresije, kako piše
portal DW.

“Zimska depresija je sezonska depresija koja, za razliku od
zimskog bluesa, zahtijeva liječenje”, objašnjava Keita. Iako
simptomi mogu biti slični, kod zimske depresije puno su
izraženiji i ne javljaju se samo nekim danima, već traju. “Kad
imamo zimski blues, još uvijek možemo uživati ​​u mnogim
stvarima, poput posjeta božićnom sajmu”, kaže ona.

S druge strane, oni koji pate od zimske depresije gotovo više ne
osjećaju radost, osjećaju se bez nade i prazno te se zbog toga
povlače iz društvenih aktivnosti. Prema navodime Ines Keite,
jedine razlike između zimske depresije i “klasične” depresije –
osim sezonskog karaktera – su povećane potrebe za kalorijama i
više sna. “Ovo je prilično netipično za depresiju, koja je obično
praćena gubitkom apetita i poremećajima spavanja”, kaže ona.

“Svjetlo za hibernaciju”: Prema procjenama Njemačke
organizacije za pomoć u depresiji, oko jedan do dva posto ljudi u
Njemačkoj pati od zimske depresije, koja se sa sigurnošću može
dijagnosticirati samo ako se ponavlja u hladnim i tamnim
mjesecima. Uzroci zimske depresije su složeni i još nisu do kraja
istraženi. Međutim, nedostatak svjetla vjerojatno igra značajnu
ulogu jer izbacuje naš unutarnji sat iz ravnoteže.

Dieter Kunz, liječnik koji se specijalizirao na područje spavanja
i kronomedicine u bolnici Alexianer St. Hedwig u Berlinu, smatra
da s početkom sezone prehlada ljudi prelaze u modus koji
podrazumijeva štednju energije, odnosno padaju u svojevrsni
“zimski san”. “Oduvijek je bilo tako, i kod naših predaka, koji
su se povlačili u svoje špilje kako bi uštedjeli energiju čim bi
vani bilo hladno i mračno”, kaže on. Od tada, kako dodaje, živimo
od svojih “rezervi” energije – i ništa se nije promijenilo do
danas. Također se prilagođavamo svjetlosnim i temperaturnim
uvjetima usporavajući fiziologiju.

Sat više sna zimi: “Mjerljivo drugačije funkcioniramo ljeti
i zimi, bez obzira da li to primijetimo ili ne”, objašnjava Kunz.
Najnovija otkrića pokazuju da nam zapravo treba više sna u
hladnoj sezoni. Zajedno sa svojim timom istraživača, Kunz je
otkrio kako se naš san mijenja unutar godinu dana. Rezultat:
“Odrasli u Berlinu zimi u prosjeku spavaju sat vremena više nego
ljeti.” Duboki san, kako kaže Kunz, koji je važan za
regeneraciju, traje 30 minuta duže.

No, nemaju svi ljudi koji u jesen pređu na “štedljivi” način rada
dovoljno rezervi tijekom cijele zime. “Čim se zalihe potroše,
kolabiramo – i razvijamo zimsku depresiju”, kaže Kunz. Za većinu
ljudi to se događa tek u veljači ili ožujku. Rješenje?
“Prevencija, odnosno skraćivanje zimskog sna produžetkom ljeta”,
kaže Kunz.

Rješenje? Više svjetla!: No, ne morate putovati na jug
četiri tjedna kako biste “upili” sunce i napunili baterije. Puno
dnevnog svjetla u jesen moglo bi biti ugodnija i jeftinija
alternativa. “Čim dan počne, trebali biste pokušati dobiti svu
prirodnu svjetlost koju možete dobiti, čak i sivi dani pomažu”,
savjetuje Kunz. Pritom je važno: stalno gledati u nebo. Ako
morate provesti cijeli dan u uredu ili kućnom uredu, možete sebi
pomoći dnevnom svjetiljkom. Svjetiljka bi trebala biti snage od
najmanje 10 000 luxa i biti korištena dnevno 30 do 60 minuta,
idealno ujutro. Pritom i ode vrijedi pravilo: redovito gledati u
izvor svjetla.

Svjetlosna terapija često se preporučuje za liječenje zimske
depresije – obično kao potporna mjera. Kao što je općenito slučaj
s depresijom, može se propisati i psihoterapija, a ovisno o
težini simptoma i lijekovi, kaže psihologinja Keita. “Ako mislite
da ste bolesni, trebate potražiti stručnu pomoć i ne nadati se
poboljšanju na proljeće. Prvi kontakt je vaš obiteljski
liječnik”, kaže ona. Ovo je također važno kako bi se razjasnilo
radi li se zapravo o sezonskoj depresiji, odnosno zimskoj, a ne o
“klasičnoj” depresiji.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije