Kofein su neke studije povezale s boljim zdravljem srca, no previše kofeina može izazvati anksioznost.
Razina kofeina u krvi mogla bi utjecati na količinu tjelesne
masti u organizmu, što je faktor koji bi zauzvrat mogao odrediti
rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti,
javlja
Science Alert, a prenosi
Net.hr.
To su nalazi studije iz ožujka 2023. godine koja je koristila
genetske markere za utvrđivanje definitivnije veze između razine
kofeina, BMI-a i rizika od dijabetesa tipa 2.
Istraživački tim s Karolinska Instituta u Švedskoj, Sveučilišta u
Bristolu u Velikoj Britaniji i Imperial Collegea u Londonu u
Velikoj Britaniji rekao je da bi se nekalorična pića s kofeinom
mogla proučavati kao potencijalno sredstvo za smanjenje razine
tjelesne masnoće.
“Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi bile su
povezane s nižim BMI-om i masom cijelog tijela”, napisali su
istraživači u svom radu.
Kofein u krvi
“Nadalje, genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi
bile su povezane s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2.
Procijenjeno je da je približno polovica učinka kofeina na
sklonost dijabetesu tipa 2 posredovana smanjenjem BMI”, istaknuli
su.
Studija je uključivala podatke od nešto manje od 10.000 ljudi
prikupljene iz postojećih genetskih baza podataka, a usredotočila
se na varijacije u/ili blizu specifičnih gena za koje se zna da
su povezani s brzinom kojom se kofein razgrađuje.
Općenito, oni s varijacijama koje utječu na gene, nazvanima
CYP1A2, i genom koji to regulira, koji je nazvan AHR, mogu
sporije razgraditi kofein, dopuštajući mu da dulje ostane u krvi.
Ipak, oni, također, općenito piju manje kofeina.
Pristup nazvan Mendelska randomizacija korišten je za određivanje
vjerojatnih uzročnih odnosa između prisutnosti varijacija,
bolesti poput dijabetesa, tjelesne mase i čimbenika načina
života.
Kofein u kavi
Iako je postojala značajna veza između razine kofeina, BMI-a i
rizika od dijabetesa tipa 2, nije se pojavila povezanost između
količine kofeina u krvi i kardiovaskularnih bolesti uključujući
fibrilaciju atrija, zatajenje srca i moždani udar.
Prethodne studije povezale su umjereno i relativno povećanje
konzumacije kofeina s boljim zdravljem srca i nižim indeksom
tjelesne mase, a novo istraživanje dodaje više detalja onome što
već znamo, o učincima koje kava ima na tijelo.
Važno je također imati na umu da učinci kofeina na tijelo nisu
svi pozitivni, što znači da treba biti oprezan kada se
procjenjuju prednosti njegovog konzumiranja, ali ova najnovija
studija važan je korak u procjeni koliko je kofein idealan.
Kofein pomaže mršavljenju?
“Mala, kratkoročna ispitivanja pokazala su da unos kofeina
rezultira smanjenjem težine i masnog tkiva, ali dugoročni učinci
unosa kofeina nisu poznati”, objasnili su istraživači.
Tim smatra da bi povezanost prikazana u njihovom istraživanju
mogla biti posljedica načina na koji kofein povećava termogenezu
(proizvodnju topline) i oksidaciju masti (pretvaranje masti u
energiju) u tijelu, a oboje igraju važnu ulogu u ukupnom
metabolizmu.
Međutim, bit će potrebno više istraživanja kako bi se potvrdili
uzrok i posljedica. Iako je ova studija uključivala veliki
uzorak, Mendelova randomizacija nije nepogrešiva i još uvijek
je moguće da su u igri drugi čimbenici koji nisu uzeti u obzir u
ovoj studiji.
“S obzirom na opsežan unos kofeina u cijelom svijetu, čak i
njegovi mali metabolički učinci mogu imati važne zdravstvene
implikacije”, napisali su istraživači.
Koji čajevi sadrže kofein
Dok crni čaj, espresso i kava imaju najviše kofeina, zeleni čaj
sadrži umjerenu količinu. Sadržaj u bijelim čajevima jako varira,
dok su biljni čajevi praktički bez kofeina, navodi Healthline.
Prosječna šalica (237 ml) crnog čaja sadrži 47 mg kofeina, ali
može sadržavati čak 90 mg. Za usporedbu, zeleni čajevi sadrže od
20 do 45 mg, dok bijeli čajevi sadrže od šest do 60 mg po šalici
(237 ml).
Matcha zeleni čaj još je jedan čaj s visokim udjelom kofeina.
Obično dolazi u obliku praha i sadrži 35 mg kofeina po porciji od
pola žličice (1 gram).
Slično tome, yerba mate čaj koji se tradicionalno koristi u
Južnoj Americi i koji se priprema namakanjem grančica i lišća
biljke Ilex paraguariensis, obično sadrži 85 mg kofeina po šalici
(237 ml).
Iako tehnički nisu napravljeni od listića čaja, biljni čajevi
dobar su izbor pića bez kofeina.
Kofein i anksioznost
Potrebno je biti oprezan jer previše kofeina može izazvati
anksioznost. Njujorška holistička psihoterapeutkinja Ellen Vora u
svom je višegodišnjem radu s pacijentima otkrila kako je svima
onima koji su anksiozni jedno zajedničko – konzumiraju kofein na
dnevnoj bazi.
Preporučuje na tjedan dana izbaciti kavu i ostale napitke koji
sadrže kofein te pratiti što se događa s tijelom i psihom. Naime,
kofein potiče proizvodnju hormona stresa, kortizola, koji se kod
nekih ljudi manifestira kao napadaji panike i anksioznost.