Kumulativna izloženost estrogenu tijekom života usko je povezana sa zdravim starenjem mozga.
Dob u kojoj žena počinje i prestaje imati menstruaciju mogla bi
utjecati na rizik od razvoja demencije kasnije u životu, pokazalo
je najveće istraživanje te vrste dosad.
Kako piše
Science Alert, a prenosi
Net.hr, analiza je uključivala podatke o zdravlju 273.260
sudionica Biobanke Ujedinjenog Kraljevstva, a nalazi sugeriraju
da kod žena koje dobiju prvu mjesečnicu ranije i prolaze kroz
menopauzu kasnije mozak zdravije stari, relativno govoreći.
Točnije, istraživači sa Sveučilišta u Londonu otkrili su da su
osobe koje su za života imale menstruaciju tijekom 34 – 37 godina
imale 28 posto manji rizik od demencije u usporedbi s onima s
kraćim reproduktivnim razdobljem.
Čini se da ta korelacija ovisi o tome kada je menstruacija
započela i kada je prestala, bilo prirodnim putem ili
reproduktivnom operacijom.
Žene sklonije demenciji
Kod ljudi je estradiol najjači hormon iz obitelji estrogena.
Njegova razina pada i pada tijekom života, dostižući vrhunac
tijekom reproduktivnih godina i opadajući s menopauzom.
Trenutna studija koristi menstruaciju kao zamjenu za te razine
hormona. Sudionice koje su dobile menstruaciju u dobi od 15 ili
više godina pokazale su 12 posto veći rizik od demencije. S druge
strane, one koje su doživjele menopauzu nakon 50. godine imale su
24 posto manji rizik od demencije.
Hormonska nadomjesna terapija, koja nadopunjuje estrogen nakon
menopauze, čini se da nije utjecala na rezultate. Povezanosti su
također bile dosljedne među ljudima koji su nosili genetske
čimbenike rizika za demenciju i onima koji nisu.
“Na temelju rezultata ove studije, estrogen bi mogao imati
zaštitnu ulogu kod žena u razvoju demencije”, zaključuje tim s
UCL-a.
Ako se to pokaže točnim, moglo bi se objasniti zašto su više od
60 posto ljudi koji razviju ovaj neurokognitivni poremećaj –
žene. Zapravo, osim dobi, spol je najveći prediktor razvoja
demencije za koji znanstvenici znaju.
Unatoč tomu, učinak spolnih hormona na starenje ženskog mozga
slabo je poznat. Do danas je većina istraživanja mozga provedena
na muškom mozgu.
Mozak sisavaca osjetljiv na estrogen
Samo dva posto objavljenih studija neuroimaginga čak se i trudi
spomenuti hormonske čimbenike, dok je svega 0,5 posto kopalo
dublje. Više od polovine takvih istraživanja pronašlo je
statistički značajnu povezanost između ženskih spolnih hormona i
promjena u mozgu.
Na primjer, u postmortalnom mozgu žena koje su umrle od
Alzheimerove bolesti – najčešćeg oblika demencije – znanstvenici
su izmjerili relativno niske razine estrogena.
Naknadne studije na životinjama otkrile su da je mozak sisavaca
vrlo osjetljiv na estrogene, posebno u regijama povezanim s
učenjem i pamćenjem. Neki rezultati na glodavcima čak sugeriraju
da estradiol može poboljšati neuralne veze u hipokampusu i moguće
smanjiti nakupljanje proteinskih naslaga povezanih s
Alzheimerovom bolešću.
Međutim, slična istraživanja na ljudskim mozgovima dala su
proturječne rezultate.
U 2021., studija na 99 sredovječnih žena otkrila je da je dulji
reproduktivni vijek, što ukazuje na višegodišnje izlaganje
estradiolu, povezano s većim obujmom sive tvari u mozgu – tkivu
čiji je obujam smanjen u onih s Alzheimerovom bolešću.
Međutim, 2020. godine analiza 16.854 žene otkrila je da je veća
izloženost spolnim hormonima tijekom života povezana s više
vidljivih znakova starenja mozga, a ne manje.
Kako bi razdvojili ove mješovite rezultate, istraživači s UCL-a
proveli su, kako kažu, najveću analizu do sada. Njihova otkrića
pokazuju da je kumulativna izloženost estrogenu tijekom života
usko povezana sa zdravim starenjem mozga.
Operacija povećava rizik od demencije
Jedno od njihovih zabrinjavajućih otkrića je da su ljudi koji su
bili podvrgnuti reproduktivnoj operaciji suočeni s osam posto
povećanim rizikom od demencije.
Srećom, čini se da se ovaj rizik može značajno smanjiti ako se
operacija izvede kasnije u životu (u pacijentovim 40-im ili 50-im
godinama, za razliku od onih u 20-ima ili 30-ima).
Autori s UCL-a, međutim, ističu da su mnoge od ovih operacija
nepotrebne i učinjene prerano. Prema nekim procjenama, oko 90
posto operacija histerektomije izvodi se zbog benignih stanja, a
54 posto žena u Sjedinjenim Državama koje su podvrgnute
histerektomiji uklonile su oba jajnika. Više od trećine ove
skupine bilo je mlađe od 44 godine.
“Kada se žene podvrgnu operaciji zbog takvih benignih stanja,
prolaze kroz naglo smanjenje izloženosti estrogenu i ubrzane
promjene u živčanom sustavu u razdoblju perimenopauze”,
objašnjavaju istraživači s UCL-a.
“Reproduktivnu kirurgiju treba smatrati povećanim rizikom za
demenciju u kliničkoj praksi”, upozoravaju znanstvenici.
Trenutna analiza proizvela je neke od najsnažnijih rezultata
promatranja do danas, ali može otkriti povezanost samo na razini
populacije.
Štite i drugi spolni hormoni
Potrebno je daleko više istraživanja da bi se pokazalo kako
estrogen može izravno utjecati na starenje mozga i što možemo
učiniti u vezi s tim. Postoji čak mogućnost da drugi spolni
hormoni, poput progesterona, također igraju zanemarenu zaštitnu
ulogu.
Dok trenutna studija nije pokazala poboljšane kognitivne
zdravstvene ishode među onima koji su primali hormonsku
nadomjesnu terapiju, neki istraživači u prošlosti su
teoretizirali da je vrijeme ovih tretmana ono što je važno za
zdravlje mozga, a ne samo hoće li se pojaviti ili ne.
Potrebno je mnogo više istraživanja kako bi se utvrdilo zašto
žene imaju tako veću stopu razvoja demencije od muškaraca i kako
se taj rizik može smanjiti.
Ako želimo doista razumjeti kognitivni pad, stručnjaci kažu da je
u budućnosti nužno dati prioritet studijama ženskog mozga.
Studija je objavljena u
The American Journal of Geriatric Psychiatry.