Na ove simptome morate obratiti posebnu pozornost i uzet ih pod ozbiljno
Dr. Pejović gostovao je u Blicovoj emisiji, “Jutro na
Blic”, gdje je progovorio o uzrocima i simptomima moždanog udara.
Kako tvrdi, postoji čak 150 uzoraka koji dovode do udara, a
uglavnom su neosjetni, piše
Net.hr.
“Mnogi faktori rizika za moždani udar ne bole, tako da ih čovjek
nije ni svjestan. U našoj kulturi je afirmativno kada kažete da
nikada niste išli kod liječnika. Iako to podrazumijeva da je
čovjek vodio zdrav život, u praksi, to znači da se on nije
redovno kontrolirao i onda je došao s visokim krvnim tlakom koji
ima 20 godina, 10 godina dijabetes, 15 godina povišenu masnoću u
krvi itd, što i predstavlja uvod u rizik “, tvrdi dr Pejović.
Ishemijski i hemoragijski moždani udari
Također, objasnio je i kako postoji podjela moždanih udara na
ishemijske, kada dolazi do začepljenja krvne žile te
hemoragijske, kojeg nazivaju još i krvarećim moždanim udarom, kod
kojih je veća smrtnost.
“Moždani udar nastaje onog trenutka kada se ili začepi krvna žila
koja dovodi kisik i nutrijente u mozak ili s druge strane ta isti
krvna žila pukne, kada dođe do izljeva krvi u mozak. Nasreću,
simptome moždanog udara možemo prepoznati”, tvrdi dr. Pejović.
Neurologinja iz zagrebačke Croatia
Poliklinike, dr. Dunja Penavin
Kolarić za Telegram je rekla kako je većina
slučajeva u Hrvatskoj moždanih udara ishemijska.
“Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski. To znači da dolazi do
začepljenja arterije koje dovodi do poremećaja protoka krvi u
mozgu, bilo da se ugrušak stvori u oštećenoj arteriji, bilo da
krvotokom doputuje s drugog mjesta – primjerice iz srca i tako
začepi arteriju. Tada govorimo o emboliji”, kaže dr. Dunja.
– Slabost neke polovine tijela, obično ruke i noge, ili može biti
samo slabost ruke i noge,
– Problemi s govorom,
– Ispadi u vidnom polju, recimo, oduzetost ili slabost,
nespretnost jedne polovine tela itd.
Kako tvrdi Pejović, simptomi moždanog udara nastaju u trenutku
ili kroz nekoliko minuta. Bitno je u tom slučaju primijetiti ih i
odmah pozvati Hitnu pomoć.
“Pet minuta je period kada neuroni mogu ostati bez kisika
nutrijenata. Postoje metode kojima možemo liječiti, točnije
smanjiti štetu od moždanog udara. Ipak, neuroni umiru gotovo
momentalno i neka šteta će nastati, ali mi se borimo za ostatak
mozga i to u satima koji dolaze. Što prije se dođe do hitne
službe, to je bolje. Začepljenje najčešće nastaje u karotidama”,
objašnjava dr Pejović.
Kod mlade populacije, moždani udar ima drugačije uzroke, u odnosu
na starije. Neki od uzroka su:
– Pretilost
– Šećerne bolesti
– Visoki tlak