Nutricionist Dolibašić istaknuo je da soljene namirnice potiču hipertenziju te da u nekoj hrani postoji skrivena sol.
Za hipertenziju, tj. povišeni krvni tlak, medicinska struka kaže
da je “globalni ubojica” jer se ponekad kod oboljelih godinama ne
pokazuju nikakvi simptomi te se dijagnosticira tek kad se pojave
oštećenja na srcu, mozgu, očima, bubrezima itd. Hrvatski zavod za
javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je da su kardiovaskularne
bolesti glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, piše
Net.hr.
Hipertenziju možete spriječiti uvođenjem zdravih životnih navika
poput izbjegavanja pijenja alkohola, prestanka pušenja, redovite
tjelovježbe, uravnotežene pravilne prehrane, smanjenja
unosa soli itd. Osnivač Nutriskopa
nutricionist Branimir Dolibašić otkrio nam je kakvu
ulogu ima hrana kod hipertenzije, zašto je sol loša za krvni tlak
te koliko soli se smije konzumirati dnevno, a da to ne utječe na
tlak.
Nutricionist Dolibašić istaknuo je da soljene namirnice poput
slanih peciva od bijelog brašna, čips i druge rafinirane
namirnice potiču hipertenziju te da je primarni cilj ograničiti
unos soli.
“Hrana kod hipertenzije može imati protektivnu ili destruktivnu
ulogu, ovisno o namirnicama koje biramo. Zaštitno i preventivno
djeluju: povrće, voće i cjelovita hrana te riba. Potiču
hipertenziju soljene namirnice poput slanih peciva od
bijelog brašna, čips i druge rafinirane namirnice,
pojednostavljeno rečeno. I neke namirnice koje imaju niz
hranjivih prednosti, kod hipertenzije trebaju biti ograničene
unosom, poput kiselih krastavaca ili slanog pršuta. Primarni cilj
je ograničiti unos soli.”
Dolibašić je rekao da je prehrana s visokim udjelom soli glavni
krivac za hipertenziju, stanje patološki povišenog krvnog tlaka i
kardiovaskularnih bolesti.
Koliko soli se smije konzumirati dnevno?
“Smatra se da je da je prevelik unos soli odgovoran za
trećinu slučajeva visokog tlaka. Neke procjene govore da od
hipertenzije uzrokovane previsokim unosom soli umire milijun
ljudi svake godine. Razumljivo je stoga zašto je prva mjera kod
suzbijanja i kontrole ove bolesti uputa da se ograniči ili smanji
prekomjeran unos soli u prehrani opće populacije”, kazao je.
Nutricionist je objasnio kako na tijelo djeluje višak natrija te
kakvu to ulogu igra kod visokog krvnog tlaka.
“Tijelo pokušava održavati krvni tlak u stalnim vrijednostima i
natrij ima važnu ulogu u tome. Višak natrija u tijelu čini da
tijelo zadržava vodu kako bi razrijedilo visoku koncentraciju
natrija. Veće zadržavanje vode utječe na krvni tlak koji pritišće
krvne žile. Dugoročno se tijelo pokušava prilagoditi tom pritisku
i tako dolazi do poremećene funkcije stijenke krvnih žila i
drugih patoloških promjena. Visoki tlak, također, dugoročno
dodaje opterećenje i na rad bubrega te srca”, rekao je.
Dolibašić je na pitanje “Koliko žlica soli se smije
konzumirati dnevno, a da to ne djeluje na tlak” kazao da
“odgovor, nažalost, nije koliko žlica, jer je u pitanju manje od
jedne žličice” te je opomenuo da treba pažljivo čitati
deklaracije na namirnicama jer postoji skrivena sol u hrani.
Nevidljiva sol u prerađenoj ili konzerviranoj
hrani
“Pored soli koju dodajemo, postoji i skrivena sol u hrani. Zato
je važno naučiti čitati deklaracije, kako bi se pobrinuli da
znamo ukupni dnevni unos natrija, čiji unos zapravo želimo
ograničiti. Sol je natrijev klorid, po kemijskom nazivu. Ako
podijelimo jedan gram soli s 2,5 dobit ćemo količinu natrija. Na
primjer, pet grama obične kuhinjske ili
morske soli sadrži dva grama natrija. Jedna čajna
žličica soli sadrži pet grama”, rekao je nutricionist.
Jedan dio preporuka je, tvrdi Dolibašić, da bi natrij trebalo
ograničiti na dva grama, a sol na pet grama dnevno, no problem je
kod konzumiranja gotove hrane iz restorana, fast foodova i sl.
“Premda ne postoji znanstveno jednoglasno mišljenje, većina
stručnjaka preporučuje ograničiti unos natrija ispod 5,8 grama
dnevno, što bi iznosilo 2,3 grama natrija. Jedan dio preporuka
kaže da bi natrij trebalo ograničiti na dva grama, a sol na pet
grama. Problem je u tome što mi danas većinom jedemo gotovu
hranu, pa je teško procijeniti koliko je soli u
pojedinoj namirnici”, rekao je.
Nutricionist je upozorio da sve namirnice nemaju istaknute
deklaracije, pa stoga treba biti vrlo oprezan kod dodavanja soli
u hranu, a jedna čajna žlica tog začina nikako se ne preporučuje
kao dnevni limit.
“Također, nemaju sve namirnice deklaracije, primjerice slana
peciva u pekarnicama. Tako da dio soli koji rukom dodamo u jela,
nije sva sol koju ćemo unijeti u današnjoj tipičnoj prehrani
jedne osobe u Hrvatskoj. Stoga se s dodavanjem soli preporučuje
oprez i ne koristiti kao mjeru jednu čajnu žlicu soli (5 g) kao
dozvoljeni limit, jer ćemo sa svakim unosom prerađene ili
konzervirane hrane na to dodati još i nevidljivu sol (nalazi se u
hrani) ili natrij vezan na konzervanse”, istaknuo je nutricionist
Dolibašić.