Alen Kišić, kandidat za gradonačelnika Varaždina, danas je predstavio dio svog programa ‘Razvojni impuls grada Varaždina’, koji obuhvaća konkretne mjere i rješenja s područja komunalne infrastrukture.
Uz Alena Kišića, program su predstavili i Josip Dreven te Bruno Ister, kandidati na listi za Gradsko vijeće.
Josip Dreven pričao je o temi aglomeracije u prigradskim naseljima.
– Najveći komunalni problem prigradskih naselja je kanalizacija. Većina prigradskih naselja nema izgrađenu kanalizacijsku mrežu i zato ćemo nastojati da se to riješi u što kraćim rokovima. U svakom prigradskom naselju gdje nije izgrađena kanalizacija, ljudi rješavaju probleme preko septičkih jama i upojnih bunara, koji su izgrađeni u dvorištima, a problem je što su ti objekti su ograničenih kapaciteta – rekao je Dreven.
Navodi i loše stanje prometnica u tim naseljima.
– Oborinske vode se zadržavaju na tim prometnicama, zimi se smrzavaju i oštećuju asfaltni sloj te nastaju udarne rupe. Kad se izgradi kanalizacija, moći će se izgraditi nogostupi, odvodni kanali oborinskih voda.
Dodaje kako je Varkom proveo natječaj te da bi se u sljedećih deset dana za ta prigradska naselja trebao izabrati izvođač radova, ukoliko neće biti žalbi, u suprotnom radovi započeti u rujnu.
Bruno Ister pričao je o problemu javne rasvjete u gradu.
– Najveći projekt izgradnje, obnove i rekonstrukcije javne rasvjete završili smo 2008. godine, a obuhvaćala je 5 i pol tisuća svjetiljka, praktički cijeli Varaždin, no postoji problem koji treba riješiti, a odnosi se na sigurnost prometa. Radi se o nedovoljnoj osvijetljenosti pješačkih prijelaza.
Također, dotaknuo se i pitanja ‘Kučanske rampe’.
– To je jedno od krucijalnih pitanja. Grad je podijeljen na dva dijela, a postoje dva rješenja. Jedno od njih je podvožnjak na mjestu sadašnje rampe, a drugo je nadvožnjak. I jedno i drugo rješenje je financijskog opterećenja otprilike 50 milijuna kuna. Tu se treba uključiti Grad, HŽ, a sredstva se mogu povući iz europskih fondova.
Jedna od faza rješavanja tog prometnog problema, nastavlja, je i pretvaranje pješačkog pothodnika u Miškinijoj u cestovni pothodnik s pješačkim i biciklističkim stazama.
– Taj projekt je znatno manjeg financijskog opterećenja i lakše ga je realizirati u kratkom vremenskom periodu – ističe Ister.
Navodi i neadekvatnost Gradskih bazena.
– To su prvenstveno sportski bazeni, no ne i rekreativni, za ljude koji se žele provesti na bazenu. Tamo nema dovoljno sadržaja, a djeci je dosadno. Bazeni su u tjednu prilično opterećeni, no za vikend zjape prazni.
Postoji tu još problema, dodaje, a to su prokišnjavanje krova i energetska neučinkovitost.
Kišić je predstavio problematiku parkiranja i prometa u mirovanju.
– Postoji nekoliko žarišnih točaka u gradu, a jedna od njih je Trakošćanska ulica, gdje između 7 i 15 sati niti za jednog stanara nema mjesta. Još veći problem je na području Zagrebačke 13 do 17. To ćemo riješiti u dogovoru sa stanarima i koncesionarom, na način da stanari imaju svoje fiksno mjesto, a svi ovi građani koji dolaze ‘iz vana’ da im organiziramo povlašteni cijenu u garaži ili kroz neko od parkirališta u širem centru, koje će biti besplatno.
Produženje Sajmišne ulice sve do Zagrebačke, nastavlja, doprinijelo bi protočnosti a i zaštiti od poplava rijeke Plitvice.
Istaknuo je i probleme učestalih prometnih nesreća na križanju Filićeve i Krležine ulice.
– To je najcrnija točka u prometu i ono što ćemo tu napraviti je kružni tok.
Na kraju je spomenuo i problem zgrada u Grabanicama, na kojima je započela gradnja, no nije završena te zgrade u Zagrebačkoj ulici, koja je prijetnja djeci i okolišu.
– Grad tu nema prevelikog utjecaja, budući da je to u vlasništvu tvrtke Stanoing, no može pritisnuti sud.
