Tijekom pohađanja Prve gimnazije Varaždin osvajao je brojne medalje s kolegama prirodoslovcima.
Mladi kemičar osvojio je Oskara znanja za dobre rezultate na
državnim i međunarodnim natjecanjima u prošloj školskoj godini.
Od malena je volio natjecanja. Ispričao nam je kako izgleda
studij u Cambridgeu, pišu
24sata.
– Dok sam bio mali htio sam ići
u Cambridge jer je to bilo mitsko
mjesto na koje idu najbolji, ali tada još nisam shvaćao što je
bitno kod izbora fakulteta. Odlučio sam da ću nastojati biti što
bolji na natjecanjima da bih kod upisa mogao birati što god
želim.
Rečeno, učinjeno! Janko Vrček (19) iz
Varaždina bio je redoviti natjecatelj državnih natjecanja iz
fizike i drugih predmeta te dobitnik brončanih i srebrnih medalja
na svjetskim Olimpijadama. Tekuću akademsku godinu započeo je na
Cambridgeu. Ispunio je dječji san i upisao fiziku te nastavio s
kontinuiranim, marljivim radom. A onda je došla korona.
Tjedan počinje četvrtkom
– Sva nastava je bila online, u dva navrata sam bio u
samoizolaciji u studentskom domu, a ljude sam uglavnom upoznavao
online ili u samoizolaciji – kaže Janko.
Fakultet je s radom krenuo početkom listopada. Na Cambridgeu
akademski tjedan kreće četvrtkom, a akademska godina se dijeli na
tri dijela.
– Godina se sastoji od tri turnusa. Svaki ima osam tjedana, a
između njih je oko mjesec i pol dana pauze. To vrijeme služi za
učenje i svladavanje gradiva – objašnjava Janko i kaže kako mu se
jako sviđa koncept “supervizija” na
Cambridgeu što je slično konzultacijama u Hrvatskoj. Održavaju ih
studenti ili stariji profesori koji onda pojasne studentima ako
imaju nedoumica ili upute na metode rješavanja zadataka.
– Supervizije vas tjeraju da ne zaostajete na predavanjima.
Iako nemamo više od dva predavanja po danu, brza su i stalno
imamo zadaće – kaže.
Svaki dan uči po osam sati
Na Cambridgeu se ispiti polažu tek na kraju
godine. Eventualno između prvog i drugog turnusa. Kada
se sprema za ispite, najčešće riješi 20-ak sličnih testova dok mu
ne budu kristalno jasne sve ideje koji bi mu mogle pomoći pri
rješavanju zadataka. Janko nam je otkrio kako svaki dan radi oko
osam sati. Uglavnom uči. Inače se budi malo kasnije, između devet
i 11 sati.
-Treba mi nekoliko sati da se mogu skoncentrirati ako se probudim
ranije – objašnjava. Tata ga je od malih nogu poticao na učenje
matematike, a kod profesora Škiljana u
osmom razredu je postao “jako dobar” baš u toj znanosti, kaže.
– Nisam volio neuspjeh. Nisam se mogao pomiriti s tim da nešto ne
znam i tako sam napredovao – objašnjava i dodaje imena profesora
Denisa Barčota, Helene
Kanešić i Marijane Buhin jer ih
smatra važnima za sve što je dosada radio i postigao. Tijekom
pohađanja Prve gimnazije Varaždin osvajao je brojne medalje s
kolegama prirodoslovcima.
Na godini poznaje još dvanaestak Hrvata, brucoša koji su na
Cambridge krenuli prirodoslovnim smjerom, a
svi su prošli dugi proces prijave koji je za Janka započeo u
trećem razredu srednje škole, a završio u veljači prošle godine
kada je dobio potvrdni e-mail.
– Sjećam se da sam cijeli dan bio nervozan. Bio sam na nastavi
hrvatskog jezika kada je kolegica Ida primljena, a meni e-mail
nikako nije stizao. Cijelo sam vrijeme gledao mobitel – kaže
Janko. Ostalo je povijest.
Studira iz Varaždina
Iako su prvi tjedni dolaska na fakultet najčešće rezervirani za
upoznavanje kolega i novog grada, Janko i cijela hrvatska ekipa
morali su prvo u izolaciju.
– Inače je to ljepši i svečaniji trenutak – šali se Janko. Prvih
mjesec dana je sve išlo glatko – nastava je bila online no sve se
moglo raditi uz pridržavanje mjera. Potom je cijela zemlja ušla u
lockdown, a Janko je doživio još jedno samoizolacijsko razdoblje
u sobi na Cambridgeu. U prosincu je stigao kući, danima su mu
otkazivali i vraćali letove i svaki puta je mislio da će Božić
dočekati daleko od obitelji. Otkako se vratio u Varaždin, nije se
vraćao u Englesku. Čeka da bi vidio kakav će biti plan održavanja
nastave za ostatak godine. Dosad nije imao niti
jedno predavanje uživo.
Fakultet i smještaj plaća studentskim kreditom koji inače
britanske banke povoljno iznajmljuju studentima.
-Nakon što se zaposlim i budem imao dovoljno veliku plaću, krenut
će povrat sredstava – kaže nam, iako strahuje da bi se to moglo
promijeniti zbog Brexita i misli da bi upravo njegova generacija
mogla biti posljednja kada se stranim studentima omogućava
dodjela kredita, pišu
24sata.