Varaždinka Sanja Sontor, osim što se može pohvaliti bogatim životopisom, trenutno je jedina Hrvatica koja u Njemačkoj, točnije, u Münchenu radi za Kiron Open Higher Education – nevladinu organizaciju koja izbjeglicama pomaže u visokoškolskoj naobrazbi.
Radna iskustva stjecala diljem svijeta
No, krenimo redom. Sanja je nakon završene varaždinske Gimnazije, diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a u međuvremenu je na Filozofskom fakultetu završila i trogodišnji studij portugalskog jezika i književnosti.
– Tad mi se pružila prilika da na šest mjeseci odem u Brazil na Sveučilište Sao Paulo, gdje sam radila na analizi industrije šećerne trske. Poslije toga sam kraće vrijeme radila u Hrvatskoj, a po preseljenju u Ameriku sam se zaposlila u agenciji koja se bavila marketinškim istraživanjem.
Ni tad se Sanja nije ‘smirila’, već su je životne prilike odvele do Porta u Portugalu, gdje je tri godine živjela i radila za tamošnju vladu i, kako kaže, stekla odlično iskustvo.
– U tom sam trenutku otkrila u kojem smjeru dalje želim ići, pa sam upisala školu za javne politike u Berlinu na kojoj sam magistrirala. Radila sam i na nekim projektima, a nakon magisterija sam osnovala agenciju koja je pomagala studentima s prostora zapadnog Balkana da pronađu studijsko mjesto u Europi – priča Sanja i dodaje kako je stekla odlično iskustvo, s obzirom da je otkrila čari i vrijednosti studiranja u inozemstvu.
Pomaže izbjeglicama u visokoškolskom obrazovanju
Nakon podosta poslovnog iskustva, Sanja je dobila priliku raditi za Kiron, nevladinu organizaciju koja pomaže izbjeglicama koji dolaze u Europu.
Statistički gledano, kaže Sanja, na svijetu je oko 60 milijuna izbjeglica, a polovica ih je mlađa od 18 godina.
– Manje od jedan posto ih ima pristup visokoškolskom obrazovanju, što ih čini dosta ranjivom skupinom, a dobro znamo kako je edukacija jedan od glavnih alata kako bi se osigurala integracija ljudi u društvo – rekla je i navela četiri razloga zbog koji je izbjeglicama otežan pristup obrazovanju.
– To su, prema informacijama UNHCR-a, nedostatna financijska sredstva, problemi s dokumentima koje nemaju uz sebe, nepoznavanje jezika i limitiran broj studijskih mjesta. Kiron je nastao kao odgovor na izbjegličku krizu, pokušavamo premostiti ranije navedene razloge, a prvi val nas je ‘zapuhnuo’ u listopadu prošle godine. Tad smo nakon podosta uspješne crowdfunding kampanje prikupili pola milijuna eura za pomoć izbjeglicama te upisali oko 1200 studenata – kazala je Sanja i detaljnije opisala tamošnji način rada.
– Pripremili smo studijski program koji se sastoji od online učenja povezanog s radom u učionici. Naime, zbog manjka srednjoškolske diplome, studenti ne mogu studirati na lokalnim fakultetitma, stoga uzimaju online predmete na različitim edukacijskim platforamama koji su vrlo interaktivni. Mi koji radimo u Kironu te predmete organiziramo u koherentan kurikulum koji nudimo našim studentima, koji su s nama dvije godine. U tom razdoblju oni pohađaju ponuđene on line predmete, a nakon što njihov status izbjeglica postane legalno priznat, prelaze na partnerska sveučilišta.
Mediji često iskrivljuju sliku o izbjeglicama
Kiron, kako kaže Sanja, pokušava ostvariti partnerstva s različitim sveučilišta diljem svijeta, koji bi nakon te dvije godine prihvatili njihove studente.
– Zasad imamo 24 partnerstava, većinom u Njemačkoj, ali i u Jordanu, Francuskoj, Turskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Osim toga nam je bitno ostvariti dobru suradnju s masovnim on line platformama, koje nam daju detaljne podatke o napretku naših studenata kroz pojedine predmete.
Više od 50 posto studenata na Kironu je iz Sirije, ali ima ih i iz drugih krajeva svijeta, Afrike i bliskoistočnih zemalja.
I dok se Europljani pomalo pribojavaju izbjeglica, Sanja smatra kako mediji dosta iskrivljuju sliku o njima te stvaraju negativnu i krivu percepciju realnosti.
– Ukoliko izbjeglicama ne pružimo alate da postanu funkcionalni članovi društva onda se stvara situacija u kojoj će isti postati ‘teret društva’. Treba napomenuti činjenicu kako postoje kulturološke, jezične i religijske razlike između Europljana i onih koji dolaze ovdje i to ne treba ignorirati.
– No, tim ljudima, prije svega, treba osigurati pristup obrazovanju, što će im omogućiti pristup tržištu rada. Kao kontinent i društvo starimo, postoji deficit aktivne radne snage koja nam je prijeko potrebna. Postoje brojni benefiti koji proizlaze iz ove krize – rekla je Sanja i dodala kako mnogi iz straha i zbog manjka informacija najčešće dehumaniziraju te ljude.
– Njih se često svede pod jedan pojam – izbjeglice, gleda se na njih kao na grupu bez identiteta, a ne kao osobe s imenom i prezimenom – smatra i dodaje kako je za nju rad na Kironu velika satisfakcija.
– Zadovoljna sam jako, lijepo je raditi taj posao te znati da si sudionik nečeg većeg – zaključila je.
