Davno su prošla vremena kad se jelo "ono što je na stolu". Evo kakvo je stanje danas…
Prehrambene navike neprestano se mijenjaju, a ono što je jučer bilo hit, danas može biti zastarjelo. U 2025. godini prehrambeni trendovi, kako se čini, nastavljaju se kretati u smjeru održivosti, zdravlja i personalizacije. Stručnjaci iz područja nutricionizma i prehrambene industrije ističu nekoliko ključnih smjerova koji oblikuju način na koji jedemo i razmišljamo o hrani.
- Biljna prehrana i „fleksitarijanstvo”
Jedan od najvažnijih trendova u prehrani posljednjih godina, biljna prehrana, nastavlja svoj rast. Iako veganstvo i vegetarijanstvo postaju sve prisutniji, mnogi biraju fleksitarijanski pristup, što znači da smanjuju unos mesa, ali ga ne izbacuju u potpunosti. Nutricionistica dr. Marion Nestle ističe kako je „ključ u umjerenosti i povećanoj konzumaciji cjelovitih biljnih namirnica“.
- Personalizirana prehrana i DNK testovi
S porastom dostupnosti genetskog testiranja, personalizirana prehrana postaje sve popularnija. Ljudi sve više traže prehrambene preporuke temeljene na vlastitoj genetici, mikrobiomu crijeva i životnim navikama. Stručnjakinja za nutricionizam dr. Valter Longo naglašava kako „ishrana prilagođena individualnim potrebama može značajno poboljšati zdravlje i produljiti životni vijek“.
- Fermentirana hrana i zdravlje crijeva
Sve veća svjesnost o važnosti crijevne flore dovela je do popularizacije fermentirane hrane poput kefira, kimchija, kombuche i miso juhe. Prema istraživanjima dr. Davida Perlmuttera, autora knjige Brain Maker, „zdrava crijevna mikrobiota ključna je ne samo za probavu, već i za mentalno zdravlje i imunitet“.
- Manje procesuirane hrane, više cjelovitih namirnica
Konzumenti su sve svjesniji utjecaja ultra-procesirane hrane na zdravlje i sve češće biraju cjelovite, neprerađene namirnice. Michael Pollan, autor knjige In Defense of Food, sažima ovu filozofiju jednostavnom rečenicom: „Jedite pravu hranu. Ne previše. Uglavnom biljnog podrijetla.“
- Održiva prehrana i klimatska odgovornost
Ekološki osviještena prehrana postaje ne samo etički, već i zdravstveno važan faktor pri odabiru hrane. Potrošači sve više traže lokalno proizvedenu hranu, održive izvore proteina poput mahunarki i algi te alternativne izvore mesa poput biljnih burgera i laboratorijski uzgojenog mesa. Prof. Walter Willett s Harvarda ističe kako je „održiva prehrana ključna ne samo za ljudsko zdravlje, već i za budućnost planeta“.
- Adaptogene i funkcionalna prehrana
Hrana se sve više promatra kroz prizmu funkcionalnosti – što znači da ljudi biraju namirnice koje im mogu poboljšati raspoloženje, smanjiti stres i povećati energiju. Adaptogeni poput ašvagande, reishi gljiva i kurkume postaju neizostavan dio prehrane mnogih koji žele balansirati hormone i poboljšati otpornost organizma na stres.
